eGinekolog Banner
Kategorije
Neplodnost

Šta je to vanmaterična (ektopična) trudnoća ?


Trudnoća obično započinje oplođenim jajašcem tako što se oplođena jajna ćelija veže – implantira za sluznicu maternice – endometrij. Ektopična trudnoća nastaje kada se oplođena jajna ćelija veže van šupljine maternice i u više od 90% slučajeva oplođena jajna ćelija se veže – ugrađuje u jajovod (tubalna trudnoća). U nekim slučajevima ektopična trudnoća može nastati i u drugim dijelovima tijela, poput jajnika, trbušne šupljine ili donjem dijelu maternice (u grliću).

Faktori rizika za nastanak ektopične trudnoću su: ukoliko ste već imali ektopičnu trudnoću, ukoliko ste imali operativni zahvat ili infekcije koji mogu narušiti normalnu građu jajovoda. 

Glavna opasnost i rizik od ektopične trudnoće je puknuće, što može dovesti do unutarnjeg krvarenja. U tom slučaju je neophodna hitna operacija radi zaustavljanja krvarenja i otklanjanja ostataka vanmaterične trudnoće.

Koji su simptomi ektopične trudnoće ?

Ektopičnu trudnoću je nekada teško dijagnosticirati, jer su simptomi često poput simptoma normalne rane trudnoće što uključuje izostanak menstruacije, osjetljivost dojki, mučninu, povraćanje, umor ili često mokrenje.

Pored izostanka menstruacije, prvi znaci upozorenja za vanmateričnu trudnoću obično su bol ili vaginalno krvarenje. Bol se može javiti u zdjelici, trbuhu, pa čak i ramenu ili vratu (ako se krv iz puknute ektopične trudnoće nakupi i nadraži određene živce). Bol može varirati od blage i tupe do jake i oštre, te se može osjetiti na samo jednoj strani zdjelice ili u cijelom tijelu.

Također, bilo koji od sljedećih simptoma može se javiti i kod ektopične trudnoće:

a. vaginalno krvarenje,

b. vrtoglavica ili nesvjestica (uzrokovana gubitkom krvi),

c. nizak krvni pritisak (također uzrokovan gubitkom krvi),

d. bolovi u donjem dijelu leđa. 

Zašto dolazi do ektopične trudnoće?

Ektopična trudnoća obično se dogodi, jer oplođena jajna ćelija nije mogla da prođe kroz jajovod do maternice tako da trudnoća ostane i razvija se izvan maternice. Najčešći razlozi zašto jajovod nije prohodan za oplođenu jajanu ćeliju su: Razlog zbog kojeg dolazi do izvanmaterične trudnoće je nepoznat, no postoje neka stanja koja dovode do poremećaja prijenosa jajne stanice koja je oplođena. Jajna stanica može naići na prepreke koje je izazvala upala jajovoda, operativni zahvati na jajovodima ili endometrioza.

Uzrok poteškoća mogu biti i spolno prenosive bolesti poput gonoreje i klamidije koje su, ako nisu bile liječene na vrijeme, mogle izazvati zdjeličnu upalnu bolest. Upala zdjelice ima trajne posljedice na reproduktivni sustav i može biti uzrok neplodnosti. Kod 8% žena koje su preboljele zdjeličnu upalnu bolest će doći do vanmaterične trudnoće.

  • Nepravilna pokretljivost jajovoda
  • infekcija ili upala jajovoda koja može djelomično ili u potpunosti blokirati jajovod;
  • upalna bolest zdjelice, koja je obično uzrokovana gonorejom ili klamidijom;
    – endometrioza (kada ćelije iz sluznice maternice rastu unutar zdjelice) ili ožiljci i priraslice iz prethodnih operacija na trbuhu;
    – rođene mane na samom jajovodu
  • Nepravilna pokretljivost jajovoda
  • Poremećena kvaliteta zametka (kromosomske abnormalnosti)
  • Prijašnja vanmaterična trudnoća
  • Lijekovi za poticanje ovulacij
  • Pušenje
  • Progesteronska kontracepcija
  • Namjerni pobačaji

Može li se iz ektopične trudnoće razviti normalan plod ?

U ektopičnoj trudnoći plod ne može preživjeti. Ukoliko se ne otkrije na vrijeme, dolazi do rasta ektopične trudnoće i usljed nedostatka prostora u jajovodu dolazi do pucanja jajovoda i unutranjeg krvarenja. 

Kako se dijagnosticira ektopična trudnoća ?

Ako imate simptome vanmaterične trudnoće, tj. uz  izostanak menstruacije obično se javi bol ili vaginalno krvarenje, odmah ćete se javiti svom ginekologu ili u bolnicu.

Dijagnoza ektopične – vanmaterične trudnoće obično će biti postavljena na osnovu sljedećeg:

Test na trudnoću – Ako već niste uradili test na trudnoću, a menstruacija vam je izostala, od vas će biti zatražen uzorak urina kako bi se mogao testirati na trudnoću. Ako je test negativan, vrlo je mala šansa da je u pitanju vanmaterična trudnoća, te u tom slučaju treba tražiti dalje uzroke navedenih simptoma.

Test na beta HCG iz krvi – Ukoliko je test na trudnoću pozitivan, onda se radi testiranje nivoa hormona trudnoće βhCG (beta humani korionski gonadotropin) iz krvi. Preporuka je da se test ponovi za 48 sati da bi se uspješno postavila dijagnoza ektopične trudnoće. 

Test se obično provjerava svakih 48 sati, jer kod normalne trudnoće koja se razvija u maternici, nivo hormona raste za 63% svakih 48 sati (poznato kao „vrijeme udvostručavanja“), dok kod vanmaterične trudnoće nivo beta HCG obično raste sporije ili ostaje isti kao kod prvog testiranja.

Ultrazvučni pregled može u nekim slučajevima potvrditi ektopičnu trudnoću. Obično se radi transvaginalni ultrazvuk koji nije bolan i pokazuje dobar pregled jajovoda. Međutim, ukoliko se radi o ranoj vanmateričnoj trudnoći ultrazvuk ne može jasno prikazati trudnoću. Ako je to slučaj, često se radi ponavljanje ultazvuka za par dana.

Zbog toga je za postavljanje dijagnoze vanmaterične trudnoće nekad potrebno par dana, jer za kombinacija ultrazvuka i nivoa beta HCG potreban je period od 48 sati.

Laparoskopija – Ako je dijagnoza još uvijek nejasna  ili se javi jaka bol sa obilnim krvarenjem, možda će biti potrebna operacija pod općom anestezijom koja se zove laparoskopija. Liječnik tokom laparoskopije  koristi kameru da pregleda vašu karlicu i detaljno pregleda vaše jajovode. Ako se potvrdi ektopična trudnoća, tj. uoči trudnoća u jajovodu liječnik će ukloniti vanmateričnu trudnoću. 

Kako se liječi vanmaterična – ektopična trudnoća ?

Liječenje ektopične trudnoće varira, ovisno o tome kako se žena osjeća (jačina bolova i količina krvarenja) i ovisno o veličini vanmaterične trudnoće i lokacije. Rana ektopična trudnoća ponekad se može liječiti injekcijom metotreksata, koja zaustavlja rast embrija. Ako se radi o kasnijem stadiju trudnoće, ženi će vjerojatno trebati operacija za uklanjanje vanmaterične – ektopične trudnoće. Nekada je potrebna operacija koja zahtijeva veliki rez preko donjeg dijela trbuha i obično se radi u hitnim slučajevima ili kod velikog unutarnjeg krvarenja.

Vanmaternična trudnoća, kako smo naveli, uvijek valja liječiti. Postoji nekoliko oblika:

Ekspetativna terapija – podrazumijeva čekanje da se plod sam resorbira, a najčešće pod stalnim nadzorom liječnika jer i dalje postoji mogućnost prsnuća jajovoda

Medikamentna terapija – u tom slučaju primjenjuje se lijek Methotrexate u jednoj dozi, a djeluje tako da uništava stanice posteljice i urokuje resorpciju embrija kako bi nastupio pobačaj

Laparoskopski zahvati – obuhvaća laparoskopiju u kojoj se kamerom traži embrij, te se kirurški vadi iz jajovoda, linearnu salpingotomiju u kojoj se radi rez na jajovodu te se plod vadi i fimbrijalna evakuacija u kojoj se istiskuje plod iz jajovoda

Radikalni zahvati – obuhvaćaju operaciju u kojoj se zavisno o stupnju oštećenosti mogu izvaditi jajovodi, jajnici ili maternica.

Obično se ektopična – vanmaterična trudnoća može ukloniti laparoskopijom.

Laparoskopija je „zlatni standard“ u dijagnostici i liječenju ektopične trudnoće, zbog značajnih prednosti pred laparotomijom(klasicna OP). Bolja je vizualizacija zdjeličnih organa koja omogućava sigurnu i brzu dijagnozu, značajno je kraće trajanje zahvata od laparotomijskog, postoperacijski oporavak je brz, potpun i lagan, ožiljci su mali, bolovanje je kraće kao i trajanje hospitalizacije. Postotak komplikacija laparoskopije i trajnog oštećenja je značajno niži i iznosi 1-3,9% na 1.000 zahvata. Stoga se danas može ektopična trudnoća laparoskopskim pristupom dijagnosticirati i operirati u više od 95% slučajeva.

Indikacija za laparoskopiju postavlja se temeljem usporedbe i kombinacije opažanja: kliničke slike, ß-hCG-a i ultrazvučnih nalaza.

Kontraindikacije za laparoskopiju su ekstremna tjelesna masa i akutni hemodinamski šok.

Naspram klasične operacije laparoskopija se izvodi s manje stresa i trauma, manje postoperativnih bolova, manje rezova u područiju trbuha,manje zapleta.Termalne ozljede tkiva su reducirane na maksimalno dva milimetra.

Preduvjeti za laparoskopiju su znanje, iskustvo, vještina i oprema. Moderne laparoskopske metode uključuju hirurški i/ili farmakološki pristup.

Rana dijagnoza ključna je i nužna za angažirani pristup liječenju ektopične trudnoće, kao i za sprječavanje posljedica ektopične trudnoće na plodnost.

Klinički znakovi za izvođenje laparoskopije.

Izvanmaternična trudnoća danas je ginekološka bolest s najviše dijagnostičkih pogrešaka. Raznolikošću simptoma ona oponaša mnogobrojne poremećaje i abnormalnosti rane trudnoće. Izvanmaternična trudnoća imat će različite znakove i simptome ako je u akutnom ili subakutnom obliku.

U akutnom obliku dolazi do prsnuća jajovoda i obilna krvarenja u trbušnu šupljinu. Stijenka jajovoda ne može izdržati proces implantacije zametka koji na posljetku uzrokuje oštećenje krvnih žila te rupturu stijenke praćenu obilnim krvarenjem.

Subakutni oblik izvanmaternične trudnoće susreće se puno češće, u 75 do 80% slučajeva. Pacijentica se žali na jednostranu bol, izostanak menstruacije tokom nekog vremena (amenoreja) i oskudno krvarenje iz vagine.

Bol u donjem trbuhu najčešći je simptom izvanmaternične trudnoće. Najčešće je jednostrana, i to na strani izvanmaternične trudnoće. Često bol ima osobine iznenadnih probadanja. Posebno jaka bolnost, koja se upoređuje s ubodom noža, najčešće je znak prsnuća jajovoda i zahtijeva hitnu hiruršku intervenciju.

Krvarenje iz maternice redovit je simptom izvanmaternične trudnoće i bilježi se u do 80% slučajeva. Ono je najčešće oskudno, tamnije i drugačije od menstruacijske krvi. Žene najčešće ne mogu tačno obilježiti posljednju menstruaciju, nego je poistovjećuju s tim krvarenjem.

Da li mogu ostati trudna nakon vanmaterične-ektopične trudnoće ?

Nakon što je ženi postavljena dijagnoza ektopične trudnoće, te je ona uspješno izliječena, važno je nastaviti s kontrolama kod liječnika. Liječnik će kroz redovite kontrole utvrditi uspješnost izliječenja, utvrditi da nema zaostataka trudnoće, te pratiti tijek oporavka.

Čak i ako je žena izgubila jedan jajovod to nije prepreka da ostane trudna, dok god drugi jajovod ispravno radi. Ako i drugi jajovod ne radi ispravno, uvijek ostaju druge mogućnosti začeća, a jedna od njih je i IVF (in vitro fertilization) u kojem se u cjelosti zaobilazi uloga jajovoda tako da se zametak izravno umeće u maternicu.

Većina žena koje su imale ektopičnu trudnoću u budućnosti će imati normalnu trudnoću, ali ipak neke će imati problem da ponovo zatrudne. Ova poteškoća da ostvare trudnoću češće se javlja kod žena koje su imale problema s plodnošću prije pojave ektopične trudnoće. Šanse da se vanmaterična – ektopična trudnoća ponovi su oko 15%. 

Koje su žene u većem riziku od pojave ektopične trudnoće?

Iako bilo koja žena može imati ektopičnu trudnoću, rizik je veći kod žena starijih od 35 godina i onih koje su imale:

a. zdjeličnu upalnu bolest (PID),

b. prethodnu ektopičnu trudnoću,

c. operaciju na jajovodu,

d. probleme s neplodnošću ili žene koje su koristile lijekove za poticanje ovulacije.

Dr. Emir Mahmutbegović

Mahmutbegović Emir rođen je 22.09.1981. u Bugojnu, Bosna i Hercegovina. Diplomirao je 2009. godine na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, a naučno zvanje mr.sc. stekao je 2012. godine na Odjelu za genetiku Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, Bosna i Hercegovina. Završio je specijalizaciju ginekologije i akušerstva u junu 2016. godine i od tada radi kao ginekolog u Zavodu za zdravstvenu zaštitu žena i materinstva kantona Sarajevo. Godine 2014. završio je postdiplomski tečaj Ultrazvuk u akušerstvu i ginekologiji u Zagrebu, Hrvatska. 2016. godine završio je ” Tečaj ginekološke citologije (licencirani ginekološki citolog)” i ” Tečaj praktične kolposkopije” u Beogradu.

PIŠITE NAM