Dilatacija i kiretaža je postupak kojim se uzima materijal iz unutrašnjosti materice. Dilatacija se odnosi na proširenje, tj. otvaranje grlića materice. Kiretaža se odnosi na struganje, odnosno uzimanje tkiva koje oblaže unutrašnjost materice (endometrija) hirurškim instrumentom koji se naziva kireta.
Kiretaža se radi kod abnormalnog krvarenje iz materice kako bi se pokušao otkriti uzrok, zatim kod prekida trudnoće u prvom tromjesečju ili kod obilnog krvarenja poslije trudnoće.
Kada se radi kiretaža ?
U nekim slučajevima kiretaža se koristi radi dijagnosticiranja razloga nekog zdravstvenog problema (dijagnostička kiretaža). U drugim slučajevima se koristi za liječenje medicinskog problema ili stanja (terapijska kiretaža).
Šta je dijagnostička kiretaža ?
Glavni razlog za dijagnostičku kiretažu je uzimanje i ispitivanje uzoraka endometrija, odnosno sluznice materice. Ona se primjenjuje kod abnormalnog krvarenja, kad je kod prethodne biopsije endometrija rezultat bio abnormalan ili što je rijetko zbog dokazivanja trudnoće u tkivu endometrija kod rane abnormalne trudnoće.
Jedan od najčešćih uzroka ovih abnormalnosti menstrualnog ciklusa je hormonska neravnoteža, koja dovodi do zadebljanja unutarnjeg sloja maternice. Iako do ovog dolazi u svim životnim razdobljima, najčešće se javlja kod vrlo mladih djevojaka kod kojih menstrualni ciklusi tek započinju, te u nešto starijoj premenopauzalnoj dobi.
Abnormalna krvarenja iz materice mogu biti i znak upozorenja na različite tipove abnormalnog rasta, koji uglavnom nisu maligne prirode, kao npr. polipe endometrija i submukozne miome. Zbog toga se dijagnostička kiretaža ponekad radi i kao dio procedure koja se naziva histeroskopija, tokom koje se širi grlić materice i uvodi se uska kamera za pregled i snimanje unutrašnjosti materice. Slike na monitoru omogućavaju ljekaru da direktno vidi svaku promjenu endometrija, te da uzime uzorak i otkrije eventualno prisustvo patoloških tvorbi, kao što su polip ili miom.
Nakon toga, patolog pregleda uzorak tkiva endometrija pod mikroskopom radi procjene stanja i otkrivanja promjena kao što su polipi, hiperplazije ili čak rak endometrija (maternice).
Šta je terapijska kiretaža ?
Postupak kod terapijske kiretaže je isti kao dijagnostičke, tj . prvo se dilatira grlić materice, a onda se kiretom ukloni sadržaj šupljine materice. Ovo se radi u sljedećim slučajevima:
Nepotpuni pobačaj — kod spontanog pobačaja dio tkiva trudnoće može ostati u materici, te je u tim slučajevima kiretaža potrebna da bi se uklonio ostatak tkiva i tako zaustavilo krvarenje .
Abortus — kiretaža je jedan od načina koji se može koristiti kada žena odluči da prekine trudnoću tokom prvog tromjesečja.
Liječenje molarne trudnoće — kod molarne trudnoće tkivo posteljice se pretvori u tumor i tadase kiretažom odstranjuje molarna trudnoća.
Kod produženog ili obilnog https://eginekolog.ba/krvarenje-u-trudnoci/vaginalnog krvarenja — kada se krvarenje ne može zaustaviti medicinskim tretmanom, tj. terapijom tabletama, primjenjuje se kiretaža.
Šta treba znati prije procedure kiretaže?
Nekim pacijenticama se može preporučiti da prije procedure kiretaže urade krvnu sliku i testove zgrušavanja krvi, o čemu odlučuje ljekar koji će raditi proceduru. Ne biste trebali ništa jesti niti piti počevši od noći prije zahvata. Preporučuje se da imate pratnju za povratak do kuće, jer nije bezbjedno voziti nakon sedacije ili anestezije.
Prije procedure medicinska sestra može postaviti intravensku liniju (braonilu) za davanje infuzije i lijekova prije, tokom i nakon kiretaže. Medicinska sestra ili ljekar će vas prije same procedure detaljno ispitati o vašim tegobama, o lijekovima koje koristite, te da li ste alergični na neke lijekove.
Gdje se izvodi procedura kiretaže ?
Kiretaža se izvodi u operacionoj sali u bolnici ili u ambulanti. Tokom procedure se prate krvni pritisak, puls i nivo kisika u krvi. Sama procedura traje 15 do 30 minuta i može se obaviti pod općom, regionalnom ili lokalnom anestezijom. Vrsta anestezije zavisi od razloga zbog kojeg se radi kiretaža, kao i od vašeg medicinskog stanja.O vrsti anestezije odlučuje anesteziolog u konsultaciji sa ginekologom.
Šta poslije zahvata ?

Poslije zahvata ćete se neko vrijeme odmarati. Ovo je potrebno zbog praćenja da ne bi došlo do prekomjernog vaginalnog krvarenja ili nekih drugih komplikacija koje se mogu javiti tokom kiretaže, a takođe vam daje vremena da se oporavite od anestezije. Koliko dugo ćete biti u zoni za oporavak uglavnom zavisi od vrste anestezije, a može trajati od 30 minuta do nekoliko sati. Kod opće anestezije mogu se javiti mučnina i povraćanje, što se uspješno liječi lijekovima.
Tokom oporavka kod kuće trebali biste biti u mogućnosti da nastavite sa uobičajenim aktivnostima u narednih jedan do dva dana. Manji grčevi i mrlje na vešu mogu se javiti nakon nekoliko sati ili dana. Grčevi se mogu liječiti nesteroidnim protivupalnim lijekovima (NSAID), npr. ibuprofenom. Tokom oporavka ne smijete ništa stavljati u vaginu, npr. tampone ili gaze. Ukoliko niste u menopauzi, sljedeću menstruaciju možete očekivati u roku od 2 do 6 sedmica nakon zahvata, zavisno od razloga zbog kojeg je rađena kiretaža.
Što je bolje nakon pobačaja: čekanje da tijelo samo izbaci ostatak ploda ili kiretaža?
Rani pobačaj je gubitak ploda prije 12. tjedna. Često se događa u ranoj trudnoći. Takav gubitak trudnoće može negativno djelovati na duševno i tjelesno zdravlje žene. Liječnici u slučaju pobačaja kada se tkivo nije uopće ili nije u cijelosti već izbacilo iz maternice preporučuju kiretaži kao što je širenje vrata maternice (dilatacija) i kiretaža, ili aspiracija vakuumom, za uklanjanje ostatnog ploda.Kiretaža kako znate može uzrokovati probleme kao što su ozljeda, obilno krvarenje ili upala. Čekanje znači da se ne provodi nikakav medicinski postupak nego se čeka da tijelo samo dovrši postupak izbacivanja ostatka ploda nakon pobačaja. Može uključivati ležanje u krevetu, preglede ultrazvukom i davanje antibiotika.
Zaključno, svi pronađeni podatci ne pokazuju da postoje medicinski razlozi koji bi čvrsto išli u prilog ili čekanja ili kiretaže sve zavisi od slučaja do slučaja.
Kada se javiti ljekaru poslije kiretaže ?
Pozovite svog ljekara ako dobijete temperaturu veću od 38°C, grčeve i bolove koji traju duže od dva dana, bol koji se pojačava, produženo ili obilno krvarenje ili se pojavi smrdljiv vaginalni iscjedak.
Koje su moguće komplikacije kiretaže ?
Kiretaža je standardna procedura koja je obično vrlo sigurna, ali kao i kod svake operacije, može doći do komplikacija. Potencijalne komplikacije su:
Perforacija materice je kada jedan od hirurških instrumenata tokom postupka napravi rupu na materici. Ovo se češće dešava kada se kiretaža radi tokom ili neposredno nakon trudnoće, jer je u trudnoći zid materice omekšan. Većinom perforacija materice zarasta sama bez dodatne intervencije. Ipak, u nekim slučajevima može doći i do povrede krvnog suda ili drugih unutrašnjih organa, te je obično potrebna dodatna operacija da se zaustavi krvarenje ili sanira povreda.
Povreda grlića materice može nastati tokom dilatacije grlića materice ili od same kirete. Posjekotine na grliću se zbrinjavaju pritiskom na to područje, primjenom lijekova za zaustavljanje krvarenja ili stavljanjem šavova.
Obilno krvarenje je veoma rijetko nakon kiretaže i veoma rijetko je potrebna transfuzija krvi. Obavezno se javite svom ljekaru ili idete u hitnu pomoć ako poslije kiretaže imate krvarenje za koje iskoristite dva ili više uložaka ili tampona u roku od dva sata.
Infekcija je također veoma rijetka nakon kiretažea Ali ako imate povišenu temperaturu ili bol koji se pojačava ili smrdljiv vaginalni iscjedak, obavezno se javite svom ljekaru.
Intrauterine adhezije (ožiljci) mogu se u rijetkim slučajevima formirati u materici nakon kiretaže.Ožiljci se obično javljaju kad se kiretaža obavlja dok postoji infekcija materice ili kad se postupak obavlja tokom ili nakon trudnoće. Može se desiti da adhezije nakon kiretaže uzrokuju probleme u menstrualnom ciklusu ili problema s ostvarivanjem naredne trudnoće .