Dobro pshičko mentalno zdravlje znači da ste u stanju da se nosite sa svakodnevnim stresom i ostvarite lične ciljeve. Mnoge stvari, kao što su traume, stres i problemi sa spavanjem, mogu uticati na vaše mentalno zdravlje.Zato svaka žena mora poduzeti korake da zaštititi i očuva svoje mentalno pshičko zdravlje tijekom cijelog života.
Koraci do dobrog mentalnog zdravlja
Kako ono što jedete i pijete utiče na vaše mentalno zdravlje?
Hrana koju jedete i ono što pijete može imati direktan uticaj na nivo energije i raspoloženje. Istraživači smatraju da konzumiranje zdravije hrane može pozitivno uticati na vaše raspoloženje.
Dobivanje odgovarajuće ravnoteže nutrijenata, uključujući dovoljno vlakana i vode, može pomoći da vaše raspoloženje ostane stabilno. Zašećerena, prerađena hrana povećava nivo šećera u krvi, a onda čini da se osjećate umorno i razdražljivo kada nivo šećera u krvi padne.
Neki vitamini i minerali mogu pomoći kod simptoma depresije. Stručnjaci istražuju kako je nedostatak nekih nutrijenata povezan s depresijom kod mladih majki. Tu spadaju selen, omega-3 masne kiseline, folna kiselina, vitamin B12, kalcijum, željezo i cink.
Previše alkohola može dovesti do psihičkih i fizičkih zdravstvenih problema.
Pića koja sadrže kofein mogu vam otežati san, što može pogoršati neka mentalna stanja. Također, redovno konzumiranje kofeina, a zatim naglo prestanak, može izazvati apstinenciju od kofeina, što vas može učiniti razdražljivim i zadavati glavobolje. Nemojte piti piće sa kofeinom u roku od 5 sati nakon odlaska na spavanje.
Konzumiranje zdrave hrane možda neće izliječiti mentalno zdravlje, ali zdrava ishrana je dobar način da se počnete osjećati bolje. Pitajte svog doktora ili nutricionistu za više informacija o pravoj hrani koju možete jesti kako biste održali zdravlje uma i tijela.
Kako fizička aktivnost utiče na vaše pshičko zdravlje?
Fizička aktivnost može pomoći vašem pshičkom – mentalnom zdravlju na nekoliko načina:
- Aerobne vježbe mogu poboljšati vaše raspoloženje. Vaše tijelo proizvodi određene hemikalije, zvane endorfini, tokom i nakon treninga. Endorfini ublažavaju stres i čine da se osjećate smirenije.
- Fizička aktivnost tokom dana može olakšati spavanje noću. Kreiranje rutine može vam pomoći da ostanete motivirani i izgradite naviku redovnog obavljanja fizičke aktivnosti.
- Fizička aktivnost može pomoći kod depresije i simptoma anksioznosti. Studije pokazuju da redovna aerobna tjelovježba podiže vaše raspoloženje i smanjuje anksioznost i depresiju.
- Fizička aktivnost može pomoći u usporavanju ili zaustavljanju debljanja, što je uobičajena nuspojava nekih lijekova koji se koriste za liječenje mentalnih bolesti.
- Redovna fizička aktivnost može dugoročno koristiti vašem zdravlju. Svakodnevna aktivnost (najmanje 30 minuta aerobne aktivnosti umjerenog intenziteta, poput brzog hodanja) pomaže u održavanju zdravlja.
Kako starenje utiče na moje mentalno zdravlje?
Kako starite, vaše tijelo i mozak se mijenjaju. Ove promjene mogu utjecati na vaše fizičko i mentalno zdravlje. Starije žene se mogu suočiti sa stresnijim životnim ili finansijskim situacijama od muškaraca, jer žene u prosjeku žive duže. Oni su također možda proveli više vremena boraveći kod kuće kako bi odgajali djecu ili brinuli o voljenim osobama umjesto da rade izvan kuće.
U godinama koje prethode menopauzi (perimenopauzi), žene mogu doživjeti promjene raspoloženja zbog hormonskih promjena. One također mogu osjetiti valunge, probleme sa spavanjem i druge simptome koji mogu otežati suočavanje sa stresom ili drugim životnim promjenama.
Kako fizičko zdravlje utiče na pshičko – mentalno zdravlje?
Ljudi koji nisu fizički zdravi mogu imati problema da ostanu mentalno pshički zdravi. Ljudi koji žive s kroničnim (dugotrajnim) zdravstvenim problemima kao što su dijabetes i bolesti srca često imaju veći nivo stresa, depresije i anksioznosti. Istraživači nisu sigurni koji se problemi prvi događaju, ali mnogi ljudi imaju kroničnu bolest i poremečaje mentalnog zdravlja.Zdrave navike, poput zdrave prehrane i vježbanja, koje pomažu u poboljšanju mnogih kroničnih bolesti, također mogu pomoći u poboljšanju stanja pshičikog mentalnog zdravlja.
Kako pušenje, pijenje alkohola ili zloupotreba droga utiču mentalno zdravlje?
Hemikalije u duhanu i alkoholu mogu promijeniti hemikalije u vašem mozgu, čineći da se osjećate depresivno ili anksiozno. Ljudi sa pshičkim zdravstvenim problemima također češće puše i piju alkohol.
Upotreba ilegalnih droga ili zloupotreba lijekova na recept također je povezana sa mentalnim zdravstvenim problemima. Istraživači nisu sigurni da li droge mogu uzrokovati poremećaje pshičkog zdravlja, da li stanja mentalnog zdravlja uzrokuju ovisnost ili su oba povezana s drugim zdravstvenim problemom. Ljudi koji su doživjeli traumu, bilo fizičku ili emocionalnu (ili oboje), vjerojatnije će zloupotrijebiti droge i alkohol.
Kako traumatski događaji utječu mentalno zdravlje?
2 od svake 3 žene doživjele su barem jedan ozbiljan traumatski ili negativan događaj u djetinjstvu, povećavajući rizik od zdravstvenih problema odraslih, uključujući mentalne – pshičke poremečaje.
Traumatični događaji mogu uključivati fizičko ili seksualno zlostavljanje, zanemarivanje, maltretiranje, nasilje u susjedstvu, prirodne katastrofe, terorizam i rat.
Negativni događaji u djetinjstvu mogu uključivati zlostavljanje (fizičko, emocionalno, verbalno ili seksualno), zanemarivanje ili problem sa odraslom osobom u kući, kao što je nasilje u porodici.
Što ste doživjeli više negativnih događaja iz djetinjstva, veći je rizik od ozbiljnih zdravstvenih problema u odrasloj dobi.
Žene češće od muškaraca doživljavaju određene vrste traume, kao što su seksualno zlostavljanje ili napad, i imaju veći rizik od razvoja mentalnog zdravlja.
Šta još može uticati na mentalno zdravlje?
Poremečaji mentalnog – pshičkog zdravlja pogađaju žene svih rasa i nacionalnosti. Ali vaše okruženje – gdje i kako živite – može uticati na vaše mentalno zdravlje. Žene koje su odrasle u siromaštvu ili koje žive u siromaštvu kao odrasle osobe i žene u seksualnoj manjini (kao što su žene koje se izjašnjavaju kao lezbejke ili biseksualke) mogu imati veću vjerovatnoću da će doživjeti pshičko oboljenja, kao što je depresija.
Neka istraživanja pokazuju da djeca koja odrastaju u siromaštvu mogu imati veći rizik od razvoja određenih mentalnih zdravstvenih stanja, uključujući depresiju i posttraumatski stresni poremećaj, kao odrasli.
Djeca koja su svjedoci nasilja u porodici (koji se naziva i nasiljem od intimnog partnera) imaju veću vjerovatnoću da u odrasloj dobi razviju stanja mentalnog zdravlja, kao što su depresija i anksioznost. Saznajte više o efektima nasilja u porodici na djecu
Lezbejke i biseksualne žene su pod većim rizikom od poremećaja raspoloženja i anksioznosti od heteroseksualnih žena.
Da li prošle ili sadašnje poteškoće u životu znače da će te razviti pshički poremečaj?
Ne. Mnogi ljudi doživljavaju veliki stres u životu, uključujući siromaštvo, nezaposlenost, traumu, zlostavljanje, porodične poteškoće ili hronične zdravstvene probleme. Doživljavanje ovih stresnih situacija ne znači da ćete sigurno razviti mentalni psihički poremečaj. Ali ako doživite ozbiljne, stresne situacije i razvijete psihički poremečaj, znajte da to nije vaša krivica. Uvjek možete dobiti pomoć i adekvatno liječenje za mentalno zdravlje.
