Kategorije
Ginekologija

Papanikolau test-papa test

Šta je Papa test?

Papa test se koristi da se utvrdi da li se na grliću maternice nalaze abnormalne ćelije; te abnormalne ćelije mogu biti ćelije raka ili ćelije (prekanceroze) koje se mogu vremenom pretvoriti u ćelije raka. Grlić je donji dio maternice je dio gdje se spajaju maternica i vagina.

Da bi se  napravio Papa test, liječnik će vam pomoću uređaja spekulum raširiti vaginu da bi prikazao grlić a potom pomoću špatule nježno pokupiti stanice s vašeg grlića maternice. Ovaj pregled može uzrokovati malu nelagodnost kod žena. Potom se u laboratoriju pregledaju stanice pod mikroskopom da se vidi da li ima  abnormalnih ćelija.

Nemojte pretpostaviti da urađeni Papa test znači da ste završili sa ginekološkim pregledima, jer papa test je test samo za grlić maternice; neophodno je dodatno uraditi ultrazvuk da se provjere ostali ginekološki organi.

Papa testovima, pored ćelija raka, mogu se pronaći ćelije (abnormalne ćelije) koje bi se mogle pretvoriti u rak, a koje se nazivaju “prekanceroza”. Prekanceroze su obično podijeljene papa testom po težini promjena ASC US na: L SIL (CIN 1 ), H SIL (CIN 2 I CIN 3). Prekanceroze  se mogu liječiti kako bi se pokušao spriječiti nastanak raka. PAPA test se obično radi da bi se otkrio prisustvo raka u ranim fazama nastanka, kada se može liječiti ili čak izliječiti.

Kada žena treba započeti s Papa testovima?

Žene bi trebale početi uzimati Papa testove kada napune 21 godinu života. Kada napune 30 godina ili ako na papa testu imamo neke abnormalnosti, liječnik može predložiti još jedan dodatni test koji se zove HPV test. Za HPV test liječnik uzima stanice sa grlića maternice na isti način kao i prilikom Papa testa.

Koliko često žena mora raditi Papa test?

To ovisi o tome koliko ima godina, i kakvi su bili rezultati njezinih prethodnih papa testova.

● Žene u dobi od 21 do 29 godina trebaju raditi papa test svake godine.

● Žene u dobi od 30 i više godina mogu raditi papa test svake  godine ili Papa test i HPV test svakih 3 godine.

● Žene starije od 65 godina trebale bi prestati obavljati papa testove ako ispunjavaju  ove zahtjeve: ako nikad nisu pušile; redovito su se obavljale papa testove dok nisu napunile 65 godina; zadnja tri papa testa bila su  normalna ili nisu imale nenormalne papa testove u posljednjih 10 godina.

Trebam li raditi papa test ako sam imala histerektomiju?

Ako ste imali operaciju nazvanu “histerektomija” – uklanjanje maternice, pitajte svog liječnika da li trebate i dalje raditi papa testove. Ukoliko više nemate grlić maternice ili prije histerektomije niste imali rak grlića materice (histerektomija urađena radi drugog razloga), najvjerovatnije vam nije potrebno dalje papa testiranje.

Trebaju li se raditi  papa testovi ako je osoba vakcinisana protiv HPV-a?

Da. Još uvijek se moraju raditi papa testovi iako ste se cijepili protiv HPV “humani papiloma virus.” To je virus koji uzrokuje rak grlića maternice. Uzimanje cjepiva protiv HPV-a smanjuje vaše šanse za dobijanje raka grlića maternice ali to vas ne štiti u potpunosti, stoga je i dalje neophodno praćenje grlića.

Šta ako imam abnormalni Papa test?

Prvo, trebali biste znati da su nenormalni papa testovi uobičajeni. Papa test je početni test, a većina žena s nenormalnim Papa testom nema rak. Ako vaš Papa test ima stanice koje izgledaju “nenormalno”, vaš liječnik  može uraditi dodatne testove kako bi utvrdio o čemu se radi.

Ovisno o vašoj dobi i rezultatima vašeg papa testa, liječnik može dodatno zahtijevati HPV testiranje. HPV testom se provjerava da li je u organizmu  prisutan virus HPV, koji uzrokuje rak grlića maternice.

Vaš liječnik također može predložiti da ponovite papa test ili pregled koji se zove kolposkopija.

● Ponovni papa test se radi za 6 do 12 mjeseci ukoliko prethodni papa test pokazuje stanice koje mogu biti nenormalne; ako pričekate nekoliko mjeseci i napravite još jedan papa test, mogli biste ustanoviti da li se stanice vraćaju u normalu. Istovremeno, u tom periodu se može uraditi HPV test, koji može pomoći u smjeru daljeg liječenja.

● Kolposkopija -tokom ovog pregleda, liječnik gleda vaš grlić koristeći uređaj koji izgleda kao mikroskop koji omogućuje liječniku da detaljno vidi grlić pod uvećanjem. Tokom ovog pregleda, liječnik može ustanoviti da li ima promjena na grliću, i uzeti mali uzorak promijenjenog tkiva sa grlića. To se naziva “biopsijom”. Tkivo iz biopsije šalje se patologu da bi se potvrdila definitivna dijagnoza promjene.

Ako se ispostavi da imate rak grlića maternice ili prekancerozu, danas je dostupno mnoštvo metoda koje su  su učinkovite  u liječenju. Ako su vam stanje prekanceroze  otkrili rano, postoji velika mogućnost da se možete potpuno izliječiti.

Dr. Emir Mahmutbegović

Mahmutbegović Emir rođen je 22.09.1981. u Bugojnu, Bosna i Hercegovina. Diplomirao je 2009. godine na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, a naučno zvanje mr.sc. stekao je 2012. godine na Odjelu za genetiku Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, Bosna i Hercegovina. Završio je specijalizaciju ginekologije i akušerstva u junu 2016. godine i od tada radi kao ginekolog u Zavodu za zdravstvenu zaštitu žena i materinstva kantona Sarajevo. Godine 2014. završio je postdiplomski tečaj Ultrazvuk u akušerstvu i ginekologiji u Zagrebu, Hrvatska. 2016. godine završio je ” Tečaj ginekološke citologije (licencirani ginekološki citolog)” i ” Tečaj praktične kolposkopije” u Beogradu.

PIŠITE NAM