MIGRENA KOD ŽENA I U TRUDNOĆI

Migrena je vrsta glavobolje koja je obično intenzivan, pulsirajući bol na jednoj ili ponekad na obje strane glave. Većina ljudi s migrenskom glavoboljom osjeća bol u sljepoočnicama ili iza jednog oka ili uha, iako može biti zahvaćen bilo koji dio glave. Osim bola, migrena može uzrokovati i mučninu i povraćanje, te osjetljivost na svjetlost i zvuk. Neki ljudi također mogu vidjeti mrlje ili trepćuća svjetla ili imaju privremeni gubitak vida. Migrena se može pojaviti u bilo koje doba dana, iako često počinje ujutro. Bol može trajati nekoliko sati ili do jednog ili dva dana. Neki ljudi dobiju migrenu jednom ili dva puta sedmično, a drugi samo jednom ili dva puta godišnje. Većinu vremena migrene nisu prijetnja vašem cjelokupnom zdravlju, ali mogu ometati vaš svakodnevni život.

Ne znamo šta uzrokuje migrenu, ali neke stvari su zajedničke kod ljudi koji je imaju:

• Migrena najčešće pogađa ljude između 15 i 55 godina.
• Većina ljudi ima porodičnu anamnezu migrene ili jakih glavobolja.
• Češće su kod žena.
• Migrena često postaje manjeg inteziteta i sve rjeđa s godinama.

Koliko su česte migrene ?

Bol i simptomi migrene pogađaju 29,5 miliona Amerikanaca tj oko 7 % populacije . Migrena je najčešći oblik glavobolje zbog koje se pacijenti obraćaju ljekaru.

Šta uzrokuje migrene ?

Tačan uzrok migrene nije u potpunosti jasan. Većina doktora misli da je migrena posljedica abnormalnih promjena supstanci koje se prirodno proizvode u mozgu. Kada se nivoi ovih supstanci povećaju, mogu izazvati jednu vrstu upale. Ova upala zatim uzrokuje da krvni sudovi u mozgu otiču i pritiskaju obližnje živce, uzrokujući bol.

Geni su također povezani sa migrenom. Ljudi koji pate od migrene mogu imati abnormalne gene koji uzrokuju migrene.

Stručnjaci znaju da ljudi s migrenom reagiraju na razne faktore i događaje, koji se nazivaju okidači. Ovi okidači mogu varirati od osobe do osobe i ne dovode uvijek do migrene. Veća je vjerovatnoća da će kombinacija okidača – a ne samo jedne stvari ili događaja – pokrenuti napad. Reakcija osobe na okidače također može varirati od migrene do migrene.

Kod mnogih žena napade migrene mogu izazvati okidači :

• Nedostatak ili previše sna
• Preskočeni obroci , glad
• Jaka svjetla, glasni zvukovi ili jaki mirisi
• Hormonske promjene tokom menstrualnog ciklusa
• Stres i anksioznost, ili opuštanje nakon stresa
• Vremenske promjene
• Alkohol (često crno vino)
• Kofein (previše ili prestanak konzumiranja)
• Hrana koja sadrži nitrate, kao što su viršle i meso
• Hrana koja sadrži MSG (mononatrijev glutamat), pojačivač okusa koji se nalazi u brzoj hrani, čorbama i začinima
• Hrana koja sadrži tiramin, kao što su stari sirevi, proizvodi od soje, fava pasulj, tvrde kobasice, dimljena riba i vino Chianti

Da biste precizno odredili okidače migrene, vodite dnevnik glavobolje.

Također obratite pažnju, zapišite:

• Doba dana kada je počela vaša glavobolja
• Gdje ste bili i šta ste radili kada je migrena počela
• Šta ste jeli ili pili 24 sata prije napada
• Svaki dan dok imate menstruaciju, a ne samo prvi dan (ovo može omogućiti vama i vašem ljekar da vidite da li se vaše glavobolje javljaju u isto ili slično vrijeme kada i menstruacija).

Razgovarajte sa svojim ljekarom o tome šta izaziva vaše glavobolje kako biste pronašli pravi tretman.

Postoje li različite vrste migrene?

Da, postoje mnogi oblici migrene. Dva najčešća oblika su migrena sa aurom i migrena bez aure.

Migrena sa aurom . Kod ove migrene osoba može imati sljedeće senzorne simptome (tzv. “aura”) 10 do 30 minuta prije napada:

• Vidjeti trepćuća svjetla, cik-cak linije ili crne tačke
• Utrnulost ili trnci u licu ili rukama
• Poremećeno čulo mirisa, ukusa ili dodira
• Osjećaj mentalne “zamućenosti”

Jedna od pet osoba koje dobiju migrenu ima auru prije migrene.

Migrena bez aure (ranije nazvana uobičajena migrena). Kod ovog oblika migrene osoba nema auru, ali ima sve ostale karakteristike glavobolje.

Kako možete znati da li imate migrenu ili samo jaku glavobolju ?

U poređenju s migrenom, glavobolja je općenito manje jaka i rijetko vas onesposobljuje. Uporedite svoje simptome sa simptomima datim na sljedećoj listi da vidite koju vrstu glavobolje imate.

Migrena u odnosu na jaku glavobolju tenzionog tipa

• • Intenzitet bola: blag do umjeren
    • Tenziona glavobolja
    • Migrenska glavobolja
• Simptom
  • Intenzitet bola: umjeren do jak
  • Glavobolja
  • Migrenska glavobolja
• Simptom
  • Kvalitet bola: Intenzivan udar ili lupanje i/ili Iscrpljujuće
    • Tenziona glavobolja   
    • Migrenska glavobolja
• Simptom
  • Kvalitet boli: ometa, ali ne i iscrpljuje
    • Tenziona glavobolja
    • Migrenska glavobolja
• Simptom
  • Kvalitet bola: Stalna bol
    • lavobolja
    • Migrenska glavobolja
• Simptom
  • Lokacija bola: Jedna strana glave
    • Tenziona glavobolja
    • Migrenska glavobolja
• Simptom
  • Lokacija bola: Obje strane glave
    • Tenziona glavobolja
    • Migrenska glavobolja
• Simptom
  • Mučnina, povraćanje
    • Tenziona glavobolja
    • Migrenska glavobolja
• Simptom
  • Osjetljivost na svjetlost i/ili zvukove
    • Tenziona glavobolja rijetko
    • Migrenska glavobolja
• Simptom
  • Aura prije pojave glavobolje
    • Tenziona glavobolja 
    • Migrenska glavobolja

Iako umor i stres mogu izazvati i napetost i migrenske glavobolje, migrene mogu biti izazvane određenim namirnicama, promjenama u nivou hormona u tijelu, pa čak i vremenskim promjenama.

Postoje i razlike u tome kako tipovi glavobolje reaguju na liječenje lijekovima. Iako neki lijekovi bez recepta koji se koriste za liječenje glavobolja ponekad pomažu migrenskim glavoboljama, lijekovi koji se koriste za liječenje napada migrene za većinu ljudi ne djeluju kod običnih glavobolja.

Ne možete razlikovati migrenu od obične glavobolje po tome koliko se često javljaju, jer se obje mogu pojaviti u nepravilnim intervalima. U rijetkim slučajevima, obje se mogu javiti svakodnevno ili skoro svakodnevno.

Kako možete znati da li imate migrenu ili sinusnu glavobolju?

Mnogi ljudi sinusnu glavobolju brkaju s migrenom, jer se kod migrene često javljaju bol i pritisak u sinusima, začepljenost nosa i suzenje očiju. Da biste saznali je li vaša glavobolja sinusna ili migrena, postavite sebi ova pitanja:

• Pored simptoma sinusa, imam li:
  • umjerenu do jaku glavobolju, mučninu
  • osjetljivost na svjetlost

Ako odgovorite sa „da“ na dva ili tri od ova pitanja, onda najvjerovatnije imate migrenu sa simptomima sinusa. Prava sinusna glavobolja je rijetka i obično se javlja zbog infekcije sinusa. Kod infekcije sinusa, vjerovatno ćete imati groznicu i guste nazalne sekrecije koje su žute, zelene ili krvave. Sinusna glavobolja bi trebala nestati liječenjem sinusne infekcije.

Kada trebate potražiti pomoć za glavobolje?

Ponekad glavobolja može signalizirati ozbiljniji problem. Trebali biste razgovarati sa svojim ljekarom o vašim glavoboljama ako:

• Imate nekoliko glavobolja mjesečno i svaka traje nekoliko sati ili dana
• Vaše glavobolje ometaju vaš život u kući, na poslu ili u školi
• Imate mučninu, povraćanje, probleme sa vidom ili druge senzorne probleme (kao što su utrnulost ili trnci)
• Imate bol oko oka ili uha
• Imate jaku glavobolju sa ukočenim vratom
• Imate glavobolju sa zbunjenošću ili gubitkom budnosti
• Imate glavobolju sa konvulzijama
• Imate glavobolju nakon udarca u glavu
• Nekada niste imali glavobolje, ali sada ih imate često

Kako se diagnosticira migrena ?

Ako mislite da imate migrenske glavobolje, razgovarajte sa svojim ljekarom.

Prije zakazivanja termina kod doktrora , zapišite:

• Koliko često imate glavobolje
• Gdje je bol
• Koliko dugo glavobolja traje
• Kada se javljaju glavobolje (na primjer, tokom menstruacije)
• Ostali simptomi, kao što su mučnina ili slijepe mrlje
• Bilo koja porodična anamneza migrene
• Svi lijekovi koje uzimate za sve svoje zdravstvene probleme, čak i lijekovi koji se izdaju bez recepta (ili još bolje, odnesite ljekaru lijekove u njihovoj ambalaži)
• Svi lijekovi koje ste uzimali u prošlosti kojih se možete sjetiti i, ako je moguće, doze koje ste uzimali i sve nuspojave koje ste imali

Vaš ljekar također može obaviti pregled i postaviti dodatna pitanja o vašoj zdravstvenoj historiji. To može uključivati ​​prethodne ozljede glave i probleme sa sinusima ili zubima. Vaš ljekar će možda moći da dijagnostikuje migrenu samo na osnovu informacija koje date.

Možda ćete morati raditi test krvi ili druge testove, kao što su CT ili MRI, ako vaš doktor misli da vam nešto drugo uzrokuje glavobolje.

Da li su migrenske glavobolje češće kod žena nego kod muškaraca?

Da. Otprilike tri od četiri osobe koje imaju migrene su žene. Migrene su najčešće kod žena između 20 i 45 godina, jer u ovom periodu života one često imaju više posla, porodične i društvene obaveze. Žene imaju bolnije i dugotrajnije glavobolje i više simptoma, kao što su mučnina i povraćanje. Svi ovi faktori otežavaju ženi da ispuni svoje uloge na poslu i kod kuće kada dođe do migrene.

Imate migrene neposredno prije menstruacije. Mogu li biti povezane sa vašim menstrualnim ciklusom?

Više od polovine migrena kod žena javlja se neposredno prije, za vrijeme ili nakon što žena dobije menstruaciju. Ovo se često naziva “menstrualna migrena”. Ali, samo mali dio žena koje imaju migrenu povezanu sa menstruacijom ima migrenu samo u tom periodu. Većina njih ima migrenske glavobolje i u drugim periodima u mjesecu.

Još uvijek nije jasno kako su menstrualni ciklus i migrena povezani. Znamo da neposredno prije početka ciklusa nivoi ženskih hormona, estrogena i progesterona, naglo opadaju. Ovaj pad hormona može izazvati migrenu, jer estrogen kontroliše hemikalije u mozgu koje utiču na osjećaj boli kod žene.

Može li migrena biti gora tokom menopauze?

Ako su vaše migrenske glavobolje usko povezane s menstrualnim ciklusom, menopauza ih može učiniti manje teškim. Kako starite, mučnina i povraćanje se također mogu smanjiti. Kod otprilike dvije trećine žena s migrenama simptomi se umanjuju s menopauzom.

Ali kod nekih žena menopauza pogoršava migrenu ili izaziva njen početak. Nije jasno zašto se to dešava. Hormonska terapija koja se propisuje nekim ženama tokom menopauze, može biti povezana sa migrenama u tom periodu. Općenito se simptomi migrene prestaju pogoršavati nakon završetka menopauze.

Može li upotreba kontracepcijskih pilula uticati na migrene?

Kod nekih žena kontracepcijske pilule ublažavaju migrenu. Pilule mogu pomoći u smanjenju broja napada i da ti napadi budu manje ozbiljni. Ali kod drugih žena, pilule mogu pogoršati migrenu. Za neke žene uzimanje kontracepcijskih pilula nema efekta na migrenu.

Razlog za ove različite reakcije na pilule nije poznat. Kod žena čije se migrene pogoršavaju kada uzimaju kontracepcijske pilule, izgleda  da se napadi javljaju tokom posljednje sedmice ciklusa. To je zato što posljednjih sedam tableta u većini mjesečnih pakovanja ne sadrže hormone, već su tu da vam održe naviku da svakodnevno uzimate kontracepciju. Bez hormona, nivoi estrogena u vašem tijelu naglo opadaju. Ovo može izazvati migrenu kod nekih žena.

Može li stres uzrokovati migrenu?

Da. Stres može izazvati i migrenu i glavobolju tenzijskog tipa. Događaji poput vjenčanja, preseljenja u novi dom ili rođenja djeteta mogu uzrokovati stres. Ali studije pokazuju da svakodnevni stres – a ne velike životne promjene – uzrokuju većinu glavobolja. Žongliranje sa mnogim ulogama, kao što su biti majka i žena, imati karijeru, te finansijski pritisci, sve to može biti svakodnevni stres za žene.

Važno je da odvojite vremena za sebe i da pronađete zdrave načine da se nosite sa stresom.

Neke stvari koje možete učiniti kako biste spriječili ili smanjili stres uključuju:

• Jesti zdravu hranu

Biti aktivan (najmanje 30 minuta nekoliko dana u sedmici)

• Raditi vježbe opuštanja
• Dovoljno spavati

Pokušajte otkriti šta je uzrok vašeg stresa. Možda ćete moći da se oslobodite nekih od ovih stresora. Na primjer, ako vam je vožnja na posao stresna, pokušajte ići autobusom. Ovo vrijeme možete odvojiti za čitanje ili slušanje muzike, umjesto da se bavite saobraćajem. Za stresore koje ne možete izbjeći, planiranje i organizovanje nekih obaveza unaprijed pomoći će vam da osjećate kontrolu.

Kako se liječe migrene?

Za migrenu nema lijeka, ali vam vaš ljekar može pomoći da kontrolišete migrene. Zajedno ćete pronaći načine za liječenje simptoma, kao i načine da migrene budu manje učestale i teške. Vaš plan liječenja može uključivati ​​neke ili sve ove metode:

Lijek. Postoje dva načina pristupa liječenju migrene lijekovima: zaustavljanje migrene dok traje (ovo se naziva “abortivni” ili “akutni” tretman) i prevencija. Mnogi ljudi s migrenom koriste oba oblika liječenja.

Akutni tretman. Lijekovi protiv bolova koji se mogu kupiti bez recepta kao što su aspirin, acetaminofen ili NSAID (nesteroidni protuupalni lijekovi) poput ibuprofena ublažavaju blage migrene kod nekih ljudi. Ako ovi lijekovi ne djeluju, vaš ljekar može predložiti da isprobate lijek koji se izdaje na recept.

Dvije klase lijekova koje doktori preporučuju:

• Triptani, koji djeluju tako što balansiraju hemikalije u mozgu. Triptani mogu doći kao tablete koje progutate, tablete koje se rastvaraju na jeziku, sprejevi za nos i kao injekcija. Ne treba ih koristiti ako imate neko srčano oboljenje ili visok krvni pritisak.
• Derivati ​​ergota (ergotamin tartarat i dihidroergotamin), koji djeluju na isti način kao triptani. Ne treba ih koristiti ako imate neko srčano oboljenje ili visok krvni pritisak.

Većina akutnih lijekova za migrenu najbolje djeluje kada se uzmu odmah nakon pojave prvih simptoma. Uvijek nosite lijek protiv migrene sa sobom u slučaju napada. Ljudima s ekstremnim bolovima od migrene može se prepisati i jak lijek za „spašavanje“. Pošto ne reaguju svi na isti način na lijekove, morat ćete sa svojim ljekarom pronaći tretman koji vam najbolje odgovara.

Prevencija. Neki lijekovi koji se svakodnevno koriste mogu pomoći u sprječavanju napada. Mnogi od ovih lijekova dizajnirani su za liječenje drugih zdravstvenih stanja, kao što su epilepsija i depresija. To su, na primjer:

• Antidepresivi, kao što je amitriptilin (Elavil®) ili venlafaksin (Effexor®)
• Antikonvulzivi, kao što je divalproeks natrijum (Depakote®) ili topiramat (Topamax®)
• Beta-blokatori, kao što je propranolol (Inderal®) ili timolol (Blocadren®)
• Blokatori kalcijumskih kanala, kao što je verapamil

Ovi lijekovi možda neće spriječiti sve migrene, ali mogu puno pomoći. Hormonska terapija može pomoći u sprječavanju napada kod žena čije se migrene povezuju s menstrualnim ciklusom. Pitajte svog ljekara o lijekovima za prevenciju ako:

• Vaše migrene ne reaguju na lijekove za ublažavanje simptoma
• Vaše migrene onemogućavaju ili uzrokuju da propuštate posao, porodične aktivnosti ili društvene događaje
•  Koristite lijekove protiv bolova više od dva puta sedmično

Promjene u životnom stilu. Prakticiranje ovih navika može smanjiti broj napada migrene:

• Izbjegavajte ili ograničite okidače.
• Idite u krevet i ustajte svaki dan u isto vrijeme.
• Jedite zdravu hranu i ne preskačite obroke.
• Bavite se redovnom fizičkom aktivnošću.
• Ograničite unos alkohola i kofeina.
• Nađite načine kako smanjiti stres i nositi se sa stresom.

Alternativne metode. Pokazalo se da biofeedback pomaže nekim ljudima s migrenom. To uključuje učenje kako pratiti i kontrolirati reakcije vašeg tijela na stres, kao što je smanjenje otkucaja srca i ublažavanje napetosti mišića. Druge metode, kao što su akupunktura i relaksacija, mogu pomoći u ublažavanju stresa. Savjetovanje također može pomoći ako mislite da bi vaše migrene mogle biti povezane s depresijom ili anksioznošću. Razgovarajte sa svojim ljekarom o ovim metodama liječenja.

Šta su povratne migrene?

Žene koje koriste akutne lijekove protiv bolova više od dva ili tri puta sedmično ili više od 10 dana u mjesecu mogu pokrenuti ciklus koji se zove Povratne migrene. Kako svaka doza lijeka potroši, bol se vraća, što dovodi do toga da pacijent uzima još više. Ova prekomjerna upotreba uzrokuje da vaš lijek prestane pomagati u uklanjanju bola i zapravo počne izazivati ​​glavobolje. Povratne glavobolje mogu se pojaviti i kod lijekova koji se izdaju bez recepta i kod lijekova protiv bolova koji se izdaju na recept. Mogu se pojaviti bez obzira da li ih uzimate protiv glavobolje ili druge vrste bola.

Možete li liječiti migrene u trudnoći?

Neki lijekovi protiv migrene se ne smiju koristiti kada ste trudni, jer mogu uzrokovati urođene mane i druge probleme. To uključuje lijekove bez recepta, kao što su aspirin i ibuprofen. Razgovarajte sa svojim ljekarom ako imate probleme sa migrenama dok ste trudni ili ako planirate da zatrudnite. Vaš ljekar može predložiti lijek koji će Vam pomoći i koji je bezbjedan tokom trudnoće. Metode kućnog liječenja, kao što su vježbe opuštanja i korištenje hladnih obloga, također mogu pomoći u ublažavanju bolova. Dobra vijest je da se kod većine žena migrene umanjuju ili prestaju otprilike u trećem mjesecu trudnoće.

Hoće li uzimanje lijekova za migrenu naškoditi bebi tokom dojenja?

Pitajte svog ljekara o tome koje lijekove protiv migrene možete bezbjedno uzimati tokom dojenja. Neki lijekovi se mogu prenijeti kroz majčino mlijeko i mogu biti štetni za vašu bebu.

Na koje načine možete spriječiti migrenu?

Najbolji način da spriječite migrenu je da saznate šta kod vas pokreće napade i tako izbjegnete ili ograničite te okidače. Budući da su migrenske glavobolje češće u vrijeme stresa, pronalaženje zdravih načina za smanjenje stresa i suočavanje sa njim može pomoći. Razgovarajte sa svojim doktorom o započinjanju fitnes programa ili pohađanju časova na kojima se uče vještine opuštanja.

Razgovarajte sa svojim ljekarom ako trebate uzimati lijek za ublažavanje bolova više od dva puta sedmično. To može dovesti do povratnih glavobolja. Ako vam je ljekar prepisao lijekove za sprječavanje migrene, uzimajte ih tačno onako kako je propisano. Pitajte šta trebate učiniti ako propustite dozu i koliko dugo trebate uzimati lijek.