MAMOGRAFIJA

Mamografija je rendgenski pregled dojki kojim se otkrivaju promjene na dojkama koje nisu normalne. Mamograf omogućava ljekaru da  pogleda promjene u tkivu dojke koje se ne mogu osjetiti tokom pregleda dojki. Žene starosti od 50 do 74 godine trebale bi da idu na mamograf svake 1 do 2 godine. Žene mlađe od 50 godina treba da razgovaraju sa ljekarom o tome kada da počnu i koliko često da rade mamografiju.

Šta je mamografija?

Mamografija je rendgenski pregled dojki kojim se otkrivaju promjene na dojkama koje nisu normalne. Rezultati se snimaju na rendgenskom filmu ili direktno u kompjuter kako bi ih pregledao doktor radiolog.

Mamograf omogućava ljekaru da izbliza pogleda promjene u tkivu dojke koje se ne mogu osjetiti tokom pregleda dojki. Koristi se kod žene koje nemaju tegobe na dojkama, a također kod žene koje imaju simptome na dojkama, kao što su promjena oblika ili veličine dojke, kvržica, iscjedak iz bradavice ili bol. Inače, promjene na grudima mogu se javiti gotovo kod svih žena. U stvari, većina ovih promjena nije rak i nazivaju se “benignim”, ali samo ljekar može sa sigurnošću znati. Promjene na grudima mogu se dešavati tokom svakog mjeseca, zbog menstrualnog ciklusa.

Koja je najbolja metoda za rano otkrivanje raka dojke?

Mamografija i klinički pregled dojki, pregled koji obavi vaš doktor, najefikasniji su načini za rano otkrivanje raka dojke, što uveliko poboljšava šanse za uspješno liječenje.

Kao i svaki test, mamografija ima prednosti i ograničenja. Na primjer, neki karcinomi se ne mogu pronaći mamografom, ali se mogu naći prilikom pregleda dojki.

Provjera vlastitih grudi na izrasline ili druge promjene naziva se samopregled dojki . Dosadašnje studije nisu pokazale da Samopregled dojke sam po sebi pomaže u smanjenju broja smrtnih slučajeva od raka dojke. Samo pregled dojke ne bi trebalo da zamjeni mamografiju.

Kad budete radili Samo pregled dojke , imajte na umu da promjene na dojkama mogu nastati zbog trudnoće, starenja, menopauze, menstrualnog ciklusa ili uzimanja kontracepcijskih pilula ili drugih hormona. Normalno je da grudi budu malo kvrgave i neravne. Također, uobičajeno je da grudi budu natečene i osjetljive neposredno prije ili tokom menstruacije. Ako primijetite bilo kakve neobične promjene na dojkama, obratite se svom ljekaru.

Kako se radi mamografija?

Stanete ispred specijalnog rendgen aparata. Osoba koja snima rendgenske snimke, a to je radiološki tehničar, stavlja vaše grudi, jednu po jednu, između rendgenske ploče i plastične ploče. Ove ploče se pričvršćuju na rendgenski aparat i komprimiraju grudi kako bi ih izravnali. Ovo širi tkivo dojke kako bi se dobila jasnija slika. Što su vaše grudi ravnije, slika je bolja. Nekoliko sekundi ćete osjetiti pritisak na grudima, što vam može izazvati određenu nelagodu, mogli biste se osjećati stisnuto ili ukliješteno. Ovaj osjećaj traje samo nekoliko sekundi. Najčešće se prave dvije slike svake dojke – jedna sa strane i jedna odozgo.

Postoje li različite vrste mamografije?

Skrining mamograf se koristi kod žena koje nemaju simptome raka dojke. Obično uključuje dvije rendgenske snimke svake dojke. Skrining mamografom se mogu otkriti kvržice ili tumori koji se ne mogu opipati. Također se mogu pronaći mikrokalcifikacije ili sitne naslage kalcija u dojci, što ponekad znači da je rak dojke prisutan.

Dijagnostički mamografija se koriste za provjeru raka dojke nakon što se pronađe kvržica ili drugi simptom ili znak raka dojke. Znakovi raka dojke mogu uključivati ​​bol, zadebljanu kožu na dojci, iscjedak iz bradavica ili promjenu veličine ili oblika grudi. Ova vrsta mamografa se također može koristiti da saznate više o promjenama na dojkama koje se nalaze na skrining mamografu ili da vidite tkivo dojke koje je teško vidjeti na skrining mamografu. Dijagnostički mamograf traje duže od skrining mamografije, jer uključuje više rendgenskih zraka kako bi se dobio pogled na dojku iz nekoliko uglova. Tehničar može uvećati problematično područje kako bi napravio detaljniju sliku, što pomaže doktoru da postavi ispravnu dijagnozu.

Digitalni mamograf također koristi rendgenske zrake za sliku dojke, ali umjesto pohranjivanja slike direktno na film, slika se pohranjuje direktno na kompjuter. Ovo omogućava da se snimljena slika uveća kako bi doktor mogao bolje pogledati.

Trenutna istraživanja nisu pokazala da su digitalne slike bolje u prikazivanju raka nego slike rendgenskog filma općenito. Ali, žene sa gustim grudima koje su u perimenopauzi, ili koje su mlađe od 50 godina, mogu imati koristi od digitalnog, a ne filmskog mamografa.

Digitalna mamografija može ponuditi sljedeće prednosti:

• Konsultacije na daljinu s drugim ljekarima mogu biti lakše, jer se slike mogu dijeliti putem kompjutera.
• Lakše se mogu uočiti male razlike između normalnih i abnormalnih tkiva.
• Broj potrebnih naknadnih testova može biti manji.
• Možda će biti potrebno manje ponovljenih slika, smanjujući izloženost zračenju.

Koliko često trebate raditi mamografiju?

• Žene starosti od 50 do 74 godine trebale bi da idu na mamograf svake 1 do 2 godine.
• Žene mlađe od 50 godina treba da razgovaraju sa ljekarom o tome kada da počnu i koliko često da rade mamografiju.

Šta može pokazati mamografija?

Radiolog će na vašim rendgenskim snimcima pronaći promjene na dojkama koje ne izgledaju normalno, te razlike u svakoj dojci. Uporedit će vaše prethodne mamografije sa najnovijim kako bi provjerio ima li promjena. Ljekar će također tražiti kvržice i kalcifikacije.

Grudva ili masa. Veličina, oblik i rubovi kvržice ponekad mogu dati ljekarima informacije o tome da li se radi o raku ili ne. Na mamografu, izraslina koja je benigna često izgleda glatko i okruglasto sa jasnim, definisanim rubom. Rak dojke često ima nazubljene obrise i nepravilan oblik.

Kalcifikacija. Kalcifikacija je taloženje minerala kalcijuma u tkivu dojke i pojavljuje se kao male bijele mrlje na mamografu. Postoje dvije vrste:

• Makrokalcifikacije su velike naslage kalcija često uzrokovane starenjem. Ovo obično nije znak raka.
• Mikrokalcifikacije su sitne čestice kalcijuma koje se mogu naći u području ćelija koje se brzo dijele.

Ako su kalcifikacije grupisane na određeni način, to može biti znak raka. U zavisnosti od toga koliko imate tačkica kalcijuma, koliko su velike i kako izgledaju, vaš ljekar može predložiti da uradite druge testove. Kalcijum u ishrani ne stvara naslage kalcija ili kalcifikacije u dojkama.

Šta ako vam skrining mamograf pokaže problem?

Ako imate rezultat skrining testa koji je abnormalana , vaš ljekar mora utvrditi da li je to zbog raka ili nekog drugog uzroka. Ljekar vas može pitati o vašoj ličnoj i porodičnoj historiji bolesti. Možda ćete obaviti i ljekarski pregled.

Vaš ljekar također može predložiti neke od ovih testova:

• Dijagnostički mamograf za fokusiranje na određeno područje dojke.
• Ultrazvuk dojki, slikovni test koji koristi zvučne valove za stvaranje slike vaše dojke. Slike mogu pokazati da li je grudvica čvrsta ili ispunjena tekućinom. Ako je u pitanju tekućina, onda se radi o cisti, a ciste nisu rak. Ali čvrsta masa može biti rak. Nakon testa, vaš doktor može pohraniti slike na video ili ih odštampati. Ovaj pregled se može koristiti zajedno sa mamografom.
• Magnetna rezonanca (MRI) koristi snažan magnet povezan sa računarom. MRI daje detaljne slike tkiva dojke. Vaš ljekar može vidjeti ove slike na monitoru ili ih odštampati na filmu. MRI se može koristiti zajedno sa mamografom.
• Biopsija je test u kojem se tečnost ili tkivo iz dojke uzme kako bi se otkrilo postoji li rak. Vaš ljekar vas može uputiti na biopsiju hirurgu ili ljekaru koji je stručnjak za bolesti dojke.

Šta ako imam implantate u grudima?

Žene sa implantatima u grudima također treba da rade mamografiju. Žena kojoj je ugrađen implantat nakon operacije karcinoma dojke u kojoj je odstranjena cijela dojka (mastektomija) treba da pita svog doktora da li joj je potreban mamograf rekonstruisane dojke.

Ako imate implantate u grudima, obavezno recite da ih imate prilikom zakazivanju pregleda. Tehničar i radiolog moraju imati iskustvo u rendgenskom snimanju pacijenata sa implantatima dojke. Implantati mogu sakriti nešto tkiva dojke, što otežava radiologu da uoči problem kada gleda vaš mamograf. Kako bi vidio što je moguće više tkiva dojke, rendgenski tehničar će lagano podići tkivo dojke od implantata i dodatno snimiti grudi.

Kako da se pripremim za mamografiju?

• Ako i dalje imate menstruaciju, pokušajte da izbjegnete zakazivanje mamografije tokom sedmice prije menstruacije. Vaše grudi će biti manje osjetljive i natečene, mamograf će manje boljeti i slika će biti bolja.
• Ako imate implantate u grudima, obavezno to recite pri zakazivanju pregleda.
• Nosite košulju ili majicu, tako da se  možete skinuti od struka naviše kada budete radili mamografiju.
• Ne nosite dezodorans, parfem, losion ili puder ispod ruku ili na grudima na dan mamografije. Ove stvari mogu učiniti da se sjene pojave na vašem mamografu.
• Ako ste radili mamografiju u drugoj ustanovi, neka se ti rendgenski filmovi pošalju u novu ustanovu kako bi se mogli uporediti s novim filmovima.

Postoje li nedostaci mamografije?

Iako nisu savršeni, mamografi su najbolja metoda za pronalaženje promjena na dojkama. Ako vaš mamograf pokaže neku promjenu, ponekad su potrebni drugi testovi kako bi se bolje vidjelo o čemu se radi. Čak i ako doktor vidi nešto na mamografu, to ne znači da je u pitanju rak.

Kao i svaki medicinski test, mamografija ima ograničenja.

Ova ograničenja uključuju:

• To je samo dio kompletnog pregleda dojki. Vaš ljekar također treba da uradi klinički pregled dojki. Ako mamograf otkrije nešto nenormalno, vaš ljekar će tražiti druge pretrage.
• Pronalaženje raka ne znači uvijek spašavanje života. Iako mamografija može otkriti tumore koji se ne mogu opipati, pronalazak malog tumora ne znači uvijek da će ženi biti spašen život. Mamografija možda neće pomoći ženi sa brzorastućim rakom koji se već proširio na druge dijelove njenog tijela prije nego što je pronađen.
• Mogu se desiti lažni negativni rezultati. To znači da sve može izgledati normalno, ali rak je zapravo prisutan. Lažni negativi se ne dešavaju često. Mlađe žene imaju veću vjerovatnoću da će imati lažno negativan mamograf nego starije žene. Guste grudi mlađih žena otežavaju pronalaženje karcinoma dojke na mamografima.
• Mogu se desiti lažni pozitivni rezultati. Tada rezultati mamografije izgledaju kao da je rak prisutan, iako nije. Lažno pozitivni rezultati su češći kod mlađih žena, žena koje su imale biopsiju dojke, žena sa porodičnom istorijom raka dojke i žena koje uzimaju estrogen, kao što je hormonska terapija u menopauzi.
• Mamografi (kao i rendgenski snimci zuba i drugi rutinski rendgenski snimci) koriste vrlo male doze zračenja. Rizik od bilo kakve štete je vrlo mali, ali ponovljeni rendgenski snimci mogu uzrokovati rak. Koristi su gotovo uvijek veće od rizika. Razgovarajte sa svojim doktorom o potrebi za svakim rendgenskim snimkom. Pitajte o zaštiti dijelova tijela koji se ne snimaju. Uvijek treba da obavijestite svog ljekara i tehničara ako postoji ikakva šansa da ste trudni.