Hormonalni disbalans

Hormonalne promjene u pojedinim životnim fazama žene

Šta je hormonalni disbalans kod žena?

Hormonalni disbalans se odnosi na stanje u kojem su hormoni u tijelu izvan normalnog ravnotežnog stanja. Hormoni igraju ključnu ulogu u regulaciji različitih funkcija tijela, poput rasta, metabolizma, reprodukcije, raspoloženja i spavanja.

Hormonalni disbalans može se manifestirati kao nedostatak ili višak određenih hormona u tijelu. Ovo stanje može imati različite uzroke, uključujući stres, genetiku, poremećaje štitnjače, poremećaje jajnika ili drugih endokrinih žlijezda, prehrambene navike, nedovoljnu tjelesnu aktivnost ili određene lijekove.

Simptomi hormonalnog disbalansa mogu varirati ovisno o specifičnom hormonu koji je pogođen i mogu uključivati promjene u menstrualnom ciklusu, poremećaje raspoloženja, nagle promjene težine, umor, probavne probleme, problem s kožom i druge fizičke i emocionalne simptome.

Liječenje hormonalnog disbalansa obično uključuje identifikaciju temeljnog uzroka i usmjereno liječenje. To može uključivati promjene u prehrani i načinu života, terapiju lijekovima, hormonsku terapiju ili druge oblike medicinskog tretmana, ovisno o specifičnoj situaciji i potrebama pojedinca. Važno je konzultirati se s liječnikom kako bi se utvrdila točna dijagnoza i razvila prilagođena terapija.

U kojim životnim razdobljima može da se javi?

Da bi sve bilo kako treba i organizam funkcionirao uravnoteženo, naši hormoni takođe moraju biti u ravnoteži. No, estrogen i progesteron, dva najvažnija hormona koja se svakog mjeseca stvaraju u ženskom tijelu, često dolaze u stanje neravnoteže i poremećenog odnosa. Upravo je taj disbalans hormona važno na vrijeme prepoznati, jer može itekako snažno utjecati na zdravlje i biti znak ozbiljnijih poremećaja. Treba znati da su nepravilnom odnosu ovih najvažnijih hormona i promjenama u njihovom stvaranju podložne žene svih dobi, u bilo kojoj fazi života.

Hormonalne promjene u životnim fazama žene su sasvim normalne i dio prirodnog procesa. Evo nekoliko ključnih faza i povezanih hormonalnih promjena:

Pubertet: Tokom puberteta, žensko tijelo doživljava velike hormonalne promjene. Jajnici počinju proizvoditi hormone estrogen i progesteron, što rezultira razvojem dojki, rastom dlaka na tijelu i promjenama u menstrualnom ciklusu.

Menstrualni ciklus: Svaki mjesec, žensko tijelo prolazi kroz menstrualni ciklus koji se sastoji od promjena u hormonskim razinama. Ovulacija se događa oko sredine ciklusa kada se oslobađa jajna stanica iz jajnika.

Trudnoća: Tijekom trudnoće, razina hormona se značajno mijenja. Hormoni poput humanog korionskog gonadotropina (hCG), estrogena i progesterona igraju ključnu ulogu u održavanju trudnoće, rastu fetusa i pripremi tijela za porođaj.

Menopauza: Menopauza označava kraj reproduktivne dobi žene. Tijekom menopauze, jajnici postupno prestaju proizvoditi hormone, poput estrogena i progesterona. To može rezultirati simptomima poput valunga, promjena raspoloženja, suhoće vagine i poremećaja spavanja.

Koji su simptomi hormonalnog disbalansa?

Postoji širok spektar simptoma koji ukazuju na to da je u vašem organizmu došlo do hormonskog disbalansa. Simptomi će zavisiti od toga koji hormoni ili žlijezda ne funkcionišu ispravno. Hormonski disbalans se uglavnom javlja uslijed poremećaja rada hormona kortizola i inzulina, koji su poznatiji kao hormoni „stresa“ i „šećera u krvi“. Doktori često ove hormone nazivaju i alfa hormoni, jer usporavaju rad štitne žlijezde i jajnika, a utiču i na poremećaj sna. Lančanom reakcijom dalje dolazi do poremećaja rada hormona štitne žlijezde, estrogena, progesterona, testosterona i melatonina u tijelu.

Sindrom policističnih jajnika jedan je od najčešćih uzroka hormonskog disbalansa. Hormonski ciklus se prirodno mijenja i varira za vrijeme puberteta, trudnoće, dojenja i menopauze.

Specifični simptomi kod žena koji ukazuju na hormonski disbalans su:

1. pojačane i neredovne menstruacije
2. pojačan rast dlaka na licu ili ostalim dijelovima tijela
3. akne na licu, grudima i leđima
4. dobijanje na težini i poteškoće u skidanju kilograma
5. tamnjenje kože, posebno u predjelu vrata ili ispod grudi
6. suhoća vagine
7. bol za vrijeme seksa
8. pojačano znojenje noću

Hormonalni disbalans i trudnoća

Prvi korak u liječenju je utvrđivanje pravog uzroka hormonalnog disbalansa. To se obavlja uzimanjem detaljne anamneze i određivanjem nivoa hormona iz krvi u određenim fazama menstrualnog ciklusa. Slika se dalje dopunjuje ultrazvučnim i ginekološkim pregledom. Kada se postavi dijagnoza, terapija se individualizuje u skladu sa prepoznatim poremećajem kako bi se stvorili uslovi za ostvarenje trudnoće i podizanje kvaliteta života.

Neravnoteža hormona i neplodnost

Ravnoteža hormona neophodna je za efikasne reproduktivne cikluse, kao što je proces ovulacije kod žena i cjelokupni sistem začeća. Hormonska neravnoteža vodeći je uzrok neplodnosti kod žena, te poremećaji poput sindroma policističnih jajnika (PCOS) i anovulacije, mogu biti rezultat hormonske neravnoteže. I muškarci mogu imati hormonalne poremećaje koji utječu na njihovu plodnost, poput niskog nivoa testosterona.

VIDEO NEPLODNOST KOD PAROVA

https://eginekolog.ba/neplodnost-kod-parova/

Kako hormoni utječu na plodnost?

Da bi trudnoća mogla nastupiti, hormoni u tijelu moraju signalizirati i regulirati rast jajne stanice unutar jajnika, puštanje novonastalog jajašca u jajovod i zadebljanje sluznice maternice za implantaciju. Ako se novooslobođena jajna stanica oplodi spermom (razvoj sperme reguliraju i hormoni u muškom tijelu), rezultirajući embrij će potom putovati u maternicu radi implantacije. Odsustvo ili nepravilna količina jednog ili više hormona može odgoditi ili spriječiti bilo koji od gore navedenih procesa, što otežava začeće.

Neka od najčešće dijagnosticiranih stanja hormonske neravnoteže su anovulacija, sindrom policističnih jajnika (PCOS) i hiperprolaktinemija. Ova stanja često rezultiraju rijetkom ili odsutnom ovulacijom, što komplikuje sposobnost začeća.

Kako poremećaji štitnjače mogu utjecati na vašu plodnost?

Hipotireoza i hipertireoza mogu negativno utjecati na plodnost – i na sposobnost začeća i na sposobnost donošenja ploda. Prisustvo autoimunih antitijela, sa ili bez hiper- ili hipotireoze, takođe može uticati na vašu plodnost. Abnormalni nivo stimulirajućeg hormona štitnjače (TSH) može ometati ovulaciju i poremetiti lutealnu fazu ciklusa (zadnja polovina ciklusa nakon ovulacije). Ovdje je bitan nivo progesterona. Ako poremećaj štitnjače nije reguliran, pacijentica bi mogla imati poteškoća da zatrudni, jer neće biti implantacije. Također biste mogli doživjeti rani pobačaj zbog nepotpune implantacije.

Znaci niskog nivoa ili pogrešnog funkcionisanja progesterona su:

• kraći ili duži ciklus od vašeg uobičajenog menstrualnog ciklusa
• lakše ili jače krvarenje nego inače
• duže ili kraće krvarenje nego inače

Plodnost nije briga samo za žene. Poremećaji štitnjače kod muškaraca mogu utjecati i na plodnost para. Poremećena funkcija štitnjače može oštetiti kvalitet i pokretljivost sperme, što otežava ulazak spermatozoida u jajnu stanicu za implantaciju.

Hipotireoza i plodnost

Premalo hormona štitnjače može utjecati na plodnost na sljedeće načine:

• poremećaj menstrualnog ciklusa, što otežava začeće
• ometanje oslobađanja jajne stanice iz jajnika (ovulacija)
• povećani rizik od pobačaja
• povećani rizik od preranog poroda

Hipotiroidizam je češći kod žena i često se može otkriti jednostavnim testom krvi na stimulirajući hormon štitnjače. Ipak, mnoge žene ostaju bez dijagnoze, posebno žene s loše definiranim, subkliničkim hipotiroidizmom. Uobičajeni simptomi hipotireoze su: česti i teški menstrualni ciklusi, umor, bol u mišićima, zaboravljanje, suha koža i kosa, debljanje, nepodnošenje  hladnoćee.

Koje su štetne posljedice hormonalnog disbalansa na zdravlje?

Hormonalne neravnoteže su danas sve prisutnije zbog modernog načina života, a osim toga određeni hormoni opadaju s godinama. Neki ljudi lakše podnose hormonsku neravnotežu, dok drugi doživljavaju dramatične promjene. Većina žena u današnje doba pati od nekih hormonalnih poremećaja, od kojih je najzastupljeniji PCOS ili PMS. Osim toga velik broj žena pati od niza problema koji su povezani sa ranom menopauzom. Postoje čvrsti dokazi da cijeli niz faktora iz našeg života utječe na balans hormona u organizmu koji je neophodan za zdravlje.

 Zbog neravnoteže estrogena i progesterona događa se cijeli niz problema. Dominacija estrogena dovodi do toga da zdrave žene ponekad ne ovuliraju. Estrogen je primarni ženski spolni hormon koji, djelujući na maternicu, sudjeluje i u promjenama tijekom mjesečnog ciklusa. Nedostatak estrogena izaziva brojne simptome. Izostanak ili neredovna mjesečnica, nemogućnost začeća, preuranjena menopauza, opadanje libida, nagle promjene raspoloženja samo su neki od njih. Manjak progesterona pojačava stres, a sa pojačanim stresom raste kortizol. Stres i loša prehrana remete hormonsku ravnotežu, a na taj način se stvara začarani krug.

Neravnoteža između hormona može povećati i rizik od pojave raka. Rizik od raka dojke je veći kod žena u menopauzi, kod opadanja nivoa progesterona i kod uklanjanja jajnika. Rizik nastanka raka dojke je povezan sa dominacijom estrogena i njegovih derivata.

 Sa smanjenom ovulacijom i smanjenjem lučenja progesterona, dolazi do povećanog lučenja estrogena, koji utiče na prekomjeran rast stanica, a time se i povećava broj mutacija, odnosno nastaju tumorske stanice.

Koje su moguće metode liječenja?

Hormonalni poremećaji se liječe ovisno o vrsti samog poremećaja, na primjer, sindrom policističnih jajnika, kao i ostali poremećaji koji utječu na neredovitost menstruacije, preveliko krvarenje i bol za vrijeme ciklusa, liječe se odgovarajućim kontracepcijskim pilulama, a u nekim slučajevima i ugradnjom hormonalne spirale.

U svakom slučaju, nastoji se dovesti hormone u ravnotežu, stoga se poduzimaju mjere kojima se čini upravo to. Ipak, postoje neke opće mjere koje je dobro učiniti, jer pomažu u postizanju općenite ravnoteže hormona.

Evo nekoliko preporuka za savladavanje hormonalnog disbalansa u različitim fazama životnog ciklusa žene:

1. Pubertet:

• Vodite računa o zdravoj prehrani: Uvrstite uravnotežene obroke bogate vlaknima, voćem, povrćem i proteinima kako biste podržali ravnotežu hormona.
• Redovita tjelesna aktivnost: Tjelesna aktivnost može pomoći u regulaciji hormona i smanjenju simptoma disbalansa. Pronađite aktivnosti koje vam se sviđaju i redovito ih prakticirajte.
• Komunikacija i podrška: Razgovarajte s roditeljima, starijim sestrama, školom ili zdravstvenim stručnjacima kako biste dobili relevantne informacije o pubertetu i hormonalnim promjenama.

2. Menstrualni ciklus:

• Praćenje ciklusa: Vodite dnevnik menstruacije kako biste pratili promjene i simptome tijekom ciklusa. To može pomoći u prepoznavanju uzoraka i pravovremenom prepoznavanju hormonalnih disbalansa.
• Upravljanje stresom: Stres može utjecati na ravnotežu hormona. Pokušajte prakticirati tehnike opuštanja poput meditacije, dubokog disanja ili joge kako biste smanjili stres i poboljšali hormonalnu ravnotežu.
• Prirodni tretmani: Razmotrite korištenje biljnih dodataka poput vitamina B kompleksa, omega-3 masnih kiselina ili vitamina D kako biste podržali hormonalnu ravnotežu. Međutim, prije uzimanja dodataka, posavjetujte se sa zdravstvenim stručnjakom.

3. Trudnoća:

• Redovite prenatalne posjete: Redovite posjete ginekologu/obstetričaru mogu pomoći u praćenju hormonalnih promjena tijekom trudnoće i osigurati pravilan tijek razvoja fetusa.
• Zdrava prehrana: Hranite se uravnoteženo i unosite hranu bogatu hranjivim tvarima kako biste podržali zdravu trudnoću i hormonalnu ravnotežu.
• Fizička aktivnost: Ako je to odobreno od strane liječnika, blaga tjelovježba tijekom trudnoće može pomoći u održavanju hormonske ravnoteže, poboljšanju raspoloženja i pripremi tijela za porođaj.

4. Menopauza:

• Promjene u prehrani: Razmotrite povećanje unosa hrane bogate fitoestrogenima poput soje, lanenog sjemena i mahunarki. To može pomoći u ublažavanju simptoma menopauze povezanih s nedostatkom estrogena.
• Vježbanje: Redovita tjelesna aktivnost može smanjiti simptome menopauze poput valunga, poboljšati raspoloženje i održavati zdravu težinu. Pokušajte s kardiovaskularnim vježbama, jogom ili pilatesom.
• Alternativni tretmani: Neki žene pronalaze olakšanje od simptoma menopauze putem alternativnih terapija poput akupunkture, biljnih dodataka (npr. crvena djetelina, đumbir) ili hormonske nadomjesne terapije. Razgovarajte sa svojim liječnikom o mogućnostima i potencijalnim prednostima i rizicima.
• Samo-briga: Njegujte svoje tijelo i um kroz redovitu hidrataciju, dovoljno sna, smanjenje stresa i vremena za sebe. Pronađite tehnike opuštanja koje vam odgovaraju, kao što su meditacija, masaža ili aromaterapija.

Važno je naglasiti da su ovo samo općenite preporuke i da je svaka žena jedinstvena. Ako imate posebne zdravstvene probleme ili poteškoće s hormonalnim disbalansom, uvijek se obratite svom liječniku ili ginekologu. Oni će vam moći pružiti personalizirane savjete i preporuke za upravljanje hormonalnim promjenama u skladu s vašim individualnim potrebama.