Hipotireoza je stanje u kojem štitna žlijezda ne proizvodi dovoljno hormona. To je najčešći poremećaj štitne žlijezde.
Šta je to štitna žlijezda?
Štitna žlijezda je žlijezda koja ima oblik leptira i nalazi se u području vrata, tj.nalazi se ispod grkljana. Štitna žlijezda proizvodi dva hormona: trijodtironin (T3) i tiroksin (T4), koji reguliraju način na koji tijelo koristi i skladišti energiju i glavni su regulator metabolizma tijela.
Funkciju štitne žlijezde kontrolira žlijezda iz glave, koja se nalazi ispod mozga, i zove se hipofiza. Hipofiza proizvodi hormon (TSH) koji utiče na rad štitne žlijezde; TSH utiče na štitnu žlijezdu tako da je potiče na proizvodnju T3 i T4.
Šta je uzrok hipotireoze ?
U 95 % slučajeva, hipotireoza nastaje zbog problema u samoj štitnoj žlijezdi koja proizvodi manje hormona T3 i T4; to se naziva primarnim hipotireoidizmom. Međutim, određeni lijekovi i bolesti mogu također uticati na rad štitne žlijezde. Hipotireoza se može razviti i nakon nekih medicinskih tretmana, poput tiroidektomije (operativno uklanjanje štitnjače) ili prilikom liječenja radioaktivnim jodom. U nekim slučajevima hipotireoza je rezultat smanjene proizvodnje hormona TSH od strane hipofize i to se tada naziva sekundarna hipotireoza.
Problemi sa štitnom žlijezdom su češći kod žena, i ti problemi su učestaliji sa godinama starosti.
Koji su simptomi hipotireoze ?
Simptomi hipotireoze jako variraju; neki ljudi nemaju simptome, dok drugi imaju veoma dramatične simptome. Simptomi hipotireoze su nespecifični i često oponašaju promjene koje se povezuju sa starenjem. Obično su simptomi blaži kada se hipotireoza razvija postepeno. Mnogi pacijenti s blagom hipotireozom identificiraju se na skrining testovima npr. prilikom sistematskih pregleda. Bolesnici sa umjerenom do teškom hipotireozom obično imaju izražene simptome i njihovo stanje se značajno poboljšava nakon terapije hormonima štitnjače.
Simptomi hipotireoze obično nestaju nakon odgovarajućeg liječenja; ako se simptomi nastave, vjerovatno postoje drugi uzroci simptoma osim hipotireoze.
Opći simptomi su najčešće: umor, tromost, lagano povećanje tjelesne težine i netolerancija na hladnoću. Uzrok općih simptoma leži u činjenici da usljed nedostatka hormona štitne žlijezde dolazi do usporavanja metaboličkih procesa u organizmu.
Simptomi hipotireoze, zavisno od intenziteta, mogu zahvatiti različite organe :
Koža – kod hipotireoze izraženo je smanjeno znojenje. Koža može postati suha, a kosa gruba ili tanka, a nokti mogu postati lomljivi.
Oči – hipotireoza može dovesti do blagog oticanja oko očiju, uključujući izbočenje očiju i otežano kretanje očiju.
Kardiovaskularni sistem– Hipotireoza može da usporava rad srca i slabi srčane kontrakcije, smanjujući njegovu ukupnu funkciju. Ovi simptomi mogu biti ozbiljniji kod ljudi koji imaju srčane bolesti. Uz to, hipotireoza može uzrokovati blagi povećanje krvnog pritiska i povećanje holesterola u krvi.
Respiratorni sistem – Hipotireoza također može da slabi respiratorne mišiće i utiče na rad pluća. Simptomi mogu uključivati umor, kratkoću daha prilikom vježbanja i smanjenu sposobnost vježbanja. Hipotireoza može također dovesti i do oticanja jezika, hrapavog glasa i apneje u snu.
Gastrointestinalni sistem – Hipotireoza usporava rad probavnog trakta, izazivajući zatvor i opstipaciju.
Reproduktivni sistem – Žene s hipotireozom često imaju nepravilan menstrualni ciklus, u rasponu od odsutnih ili rijetkih ciklusa do vrlo čestih i teških. Poremećaji menstruacije mogu uzrokovati i neplodnost, a trudnice s hipotireozom imaju povećan rizik od pobačaja tokom rane trudnoće.
Kako se postavlja dijagnoza hipotireoze ?
U prošlosti, hipotireoza nije bila dijagnostikovana sve dok simptomi nisu bili izraženi i dok nisu trajali duže vrijeme. Međutim danas, jednostavnim testiranjem krvi se može dijagnosticirati hipotireoza u ranoj fazi. Osoba se može testirati na hipotireozu ako postoje znakovi i simptomi hipotireoze ili prilikom skrining testiranja (ljekarski pregledi).
Testiranja krvi – mogu potvrditi dijagnozu i precizno utvrditi osnovni uzrok nedostatka hormona štitne žlijezde. Najčešći test na hipotireozu je nivo hormona TSH, jer se čak i pri najmanjim poremećajima funkcije štitne žlijezde mijenja. Tiroksin (T4), glavni hormon štitne žlijezde, također se može mjeriti radi dijagnosticiranja i procjene stepena hipotireoze. Kod izrazite hipotireoze je TSH povišen, a T4 nizak. “Subklinička” blaga hipotireoza dijagnosticira se kada je TSH povišen, ali T4 je normalan.
Kako se liječi hipotireoza ?
Cilj liječenja hipotireoze je vratiti razinu hormona TSH i tiroksina (T4) u normalan raspon i ublažiti simptome hipotireoze.
Liječenje hipotireoze se zasniva na terapiji hormonima. Obično se daje oralni oblik T4 (levotiroksin). T4 treba uzimati jednom dnevno na prazan stomak u idealnom slučaju jedan sat prije jela ili dva sata nakon toga.
Liječnik propiše početnu dozu T4 i ponovno testira razinu TSH nakon šest sedmica. Doza T4 može se tada prilagoditi, ovisno o rezultatima TSH i T4 . Taj se postupak može ponoviti nekoliko puta prije nego što odredi adekvatna terapija. Nakon što se utvrdi optimalna doza, liječnik može preporučiti jednom godišnje ili češće po potrebi. Većina ljudi s hipotireozom zahtijeva cjeloživotno liječenje, iako se doza T4 treba prilagoditi tokom vremena.
Prekomjerna upotreba T4 može uzrokovati simptome ubrzanog rada štitne žljezde, kao i pojavu atrijalne fibrilacije (nepravilni otkucaji srca).
Promjene doze temelje se na osnovu nivoa TSH i T4. Dozu obično treba povećati ako se simptomi pogoršavaju, tokom trudnoće, ako se javlja problem pri apsorpciji T4 ili ako je osoba dobila na težini. Dijeta, antacidi koji sadrže kalcij ili aluminij, te tablete željeza mogu ometati apsorpciju T4 i treba ih uzimati u različito doba dana.
Kod starijih osoba i osoba sa srčanim tegobama treba biti obzirniji prilikom određivanja terapije zbog toga što hormon T4 može uticati na rad srca.
Obično simptomi hipotireoze se povlače u roku od par sedmica od početka terapije. Međutim, kod osoba s težim simptomima hipotireoze može biti potrebno nekoliko mjeseci liječenja, prije nego se simptomi potpuno povuku.
Trudnoća i hipotireoza
Žene koje su trudne, a imaju dijagnostikovanu hipotireozu često trebaju veće doze T4 tokom trudnoće. Kontrole TSH i T4 se obično preporučuju svake četiri sedmice, počevši od trenutka utvrđivanja trudnoće, pa sve dok razine hormona nisu u optimalnim granicama. Kad se razine hormona ustabile nakon adekvatne terapije, kontrola se preporučuje jednom u trimestru. Nakon poroda, doza T4 se mora ponovno prilagoditi, obično vraćajući se na dozu koja je bila prije trudnoće.
Subklinička hipotireoza se obično otkrije na početku trudnoće prilikom skrininga. Subklinička hipotireoza je kada je TSH povišen, ali T4 je normalan. Odluka o liječenju subkliničke hipotireoze s T4 još uvijek nije jasno definisana.
Terapija se obično preporučuje pacijenticama kad je TSH> 10 mU / L. Odluka o liječenju bolesnika s TSH-om koji je iznad gornje granice normale (taj prekid može varirati, ali obično iznosi oko 5 mU / L) ali ispod 10 mU / L, često se temelji na dobi i prisutnosti guše ili javljanja novih ili pogoršanja postojećih simptoma hipotireoze. Mlađi pacijenti liječe se češće od starijih.
