eGinekolog Banner
Kategorije
Članci Ginekologija

Ciste na jajnicima

Ciste na jajnicima su tvorevine ispunjene tekućinom koje se razvijaju unutar samog jajnika ili na jajniku. Ciste na jajnicima mogu se javiti kod žena svih dobnih skupina. Kod nekih žena ciste na jajnicima uzrokuju bol ili pritisak unutar male zdjelice, dok kod drugih ne uzrokuju nikakve simptome

Šta su to ciste na jajnicima ?

Ciste na jajnicima su tvorevine ispunjene tekućinom koje se razvijaju unutar samog jajnika ili na jajniku. Ciste na jajnicima mogu se javiti kod žena svih dobnih skupina. Kod nekih žena ciste na jajnicima uzrokuju bol ili pritisak unutar male zdjelice, dok kod drugih ne uzrokuju nikakve simptome. Ciste na jajnicima obično nisu povezane sa neredovnim menstrualnim ciklusima.

Srećom, većina cista na jajnicima ne zahtijeva operativno uklanjanje i nisu zloćudne prirode (rak). Ciste mogu varirati u veličini i to od jednog centimetra pa čak do 10 centimetara i više.

Zašto nastaju ciste na jajnicima ?

Najčešći uzroci cista na jajnicima zavise o vašoj životnoj dobi, tj. da li imate menstruacije (premenopauza) ili je menstruacija prestala prije najmanje godinu dana (postmenopauza).

Kod žena u premenopauzi, odnosno kod žena koje imaju redovne menstruacije, najčešći uzroci cista na jajnicima su sljedeći:

  • “Funkcionalne” ciste na jajnicima se razvijaju tokom ovulacije, kada folikul (vrećica) naraste, ali ne pukne da oslobodi jajnu stanicu. Te ciste obično vremenom nestaju same od sebe (puknu) i  bez liječenja.
  • Dermoidne ciste (teratomi) jedna su od najčešćih vrsta cista kod žena u dobi između 20 i 40 godina. Dermoidna cista sastoji se od zametnih ćelija, te mogu sadržavati zube, kosu ili masno tkivo. Većina dermoidnih cista je benigne – dobroćudne prirode.
  • Sindrom policističnih jajnika (PCOS) – Žene sa PCOS mogu imati jajnike sa mnogo malih cista, koje  nije potrebno operativno uklanjati ili liječiti lijekovima. Ipak, u svrhu liječenja simptoma PCOS-a, poput neredovitih menstruacija, može biti potreban određeni vid terapije.
  • Kod endometrioze može se razviti tip ciste na jajnicima koji se naziva endometriom ili “čokoladne ciste” (više pročitati u članku o endometriozi na eginekolog.ba).
  • U ranoj fazi trudnoće obično se stvori cista na jajniku (žuto tijelo), da bi pomogla u održavanju trudnoće dok se ne stvori placenta. U nekim slučajevima cista može ostati na jajniku i u kasnijoj fazi trudnoće.
  • Kod teških infekcija karlice, infekcija se može proširiti i zahvatiti jajnike i jajovode. Kao rezultat toga blizu jajnika i/ili jajovoda stvaraju se ciste ispunjene gnojem.

Kod žena u postmenopauzi, odnosno kod žena koje su prestale imati menstruaciju, najčešći uzroci cista na jajnicima su:

  • Rast cistične tvorevine koja je benigne, dobroćudne prirode.
  • Ciste koje nastaju zbog sakupljanja tečnosti u jajniku.
  • Karcinom – rak na jajniku se također rijetko javlja u obliku ciste kod žena u postmenopauzi, ali ipak češće nego kod žena u premenopauzi.

Kako da znam imam li karcinom (rak) jajnika?

Iako je cista na jajnicima rijetko rak jajnika, mnoge žene kojima je dijagnosticirana cista na jajniku zabrinute su da bi mogle imati rak. Rak jajnika vjerovatniji je kod žena koje:

  • Imaju genetsku-nasljednu predispoziciju (npr. neko iz bliske porodice je imao rak jajnika).
  • Ukoliko su imale karcinom dojke ili karcinom gastrointestinalnog trakta.
  • Prilikom ultrazvučnog pregleda, cista na jajniku izgleda složeno (ima zadebljane rubove, čvor na površini ili su područja ciste ispunjena tečnošću).
  • Ukoliko se tokom pregleda otkrije prisustvo tečnosti (nazvano ascites) u karlici ili abdomenu.

Bez obzira na sve navedeno, u većini slučajeva su potrebni dodatni nalazi i pregledi da bi se neka cista proglasila rakom ili karcinonom.

Koje simptome uzrokuju ciste na jajnicima ?

Ciste na jajnicima mogu biti simptomatske ili asimptomatske.

Žene sa simptomima obično imaju bol ili pritisak u donjem dijelu trbuha i na strani na kojoj se nalazi cista. Ova bol može biti tupa ili oštra, može biti stalna ili se javlja periodično. Ako cista na jajniku pukne, žena može osjetiti iznenadnu, oštru i jaku bol. Ako dođe do torzije (uvrtanja) jajnika i ciste, pored bola, mogu se javiti mučnina i povraćanje.

Neregularne menstruacije ili vaginalno krvarenje obično nisu povezani sa cistama na jajnicima.

Kako se dijagnosticiraju ciste na jajnicima ?

Ultrazvuk male zdjelice

Ciste na jajnicima se mogu otkriti i tokom ginekološkog pregleda, iako je za definitivnu dijagnozu potrebno uraditi ultrazvuk zdjelice. Takođe, ponekad je, pored ultrazvuka, potrebno uraditi CT ili magnetnu rezonancu (MRI) zdjelice, ali su to rijetki slučajevi. Ovi pregledi nam daju informacije o veličini, lokaciji i drugim važnim karakteristikama ciste.

Tumor markeri iz krvi

CA 125 je tumor marker iz krvi koji se ponekad testira kod žene s cistama na jajnicima. Međutim, rak jajnika ne može se dijagnosticirati samo na osnovu rezultata CA 125 testa. Kod mnogih žena s rakom jajnika u ranoj fazi nivo CA 125 će biti normalan, dok kod žena sa uznapredovalim rakom jajnika CA 125 je abnormalno povišen (u čak 80% slučajeva). Također, CA 125 može biti povišen kod endometrioze, mioma materice, infekcije zdjelice , zatajenja srca i bolesti jetre i bubrega.

Testiranje za CA 125 se obično preporučuje ženama u postmenopauzi koje imaju ciste na jajnicima.

CA 125 se može preporučiti ženama u premenopauzi čija se cista na jajniku na ultrazvuku čini vrlo velikom ili sumnjivom na rak.  

Ovisno o veličini i izgledu ciste, vaše dobi, simptomima, rezultatima krvnih testova (CA 125) i vašoj porodičnoj anamnezi, liječnik vam može reći da li je dovoljno da se cista ultrazvučno kontroliše ili je neophodna operacija.

Kako se liječe ciste na jajnicima ?

Ciste na jajnicima ne trebaju uvijek liječenje. Kod žena u premenopauzi, ciste na jajnicima često nestanu same u roku od jednog do dva mjeseca. Kod žena u postmenopauzi manje su šanse da će se ciste na jajnicima same povući. U ovakvim slučajevima je neophodno da se ciste na jajnicima redovno kontrolišu i prate.

Redovne kontrole – praćenje cista na jajnicima kod žena u premenopauzi obično uključuju: praćenje simptoma (bol u zdjelici ili pritisak) i ponavljanje ultrazvuka zdjelice svaka 2 do 3 mjeseca. Ako se cista na jajniku ne poveća ili se povuče tijekom perioda kontrolisanja – praćenja, obično ne zahtijeva operativno uklanjanje.

Nekim ženama u premenopauzi će se savjetovati da uzimaju kontracepcijske pilule kako bi se spriječio razvoj novih cista na jajnicima, jer se endometriome i funkcionalne ciste na jajnicima obično vraćaju.

Ako se cista smanji ili se ne promijeni, ultrazvuk se često ponavlja u redovnim intervalima, dok se ne utvrdi da cista ne raste i da nije opasna po zdravlje žene.

Redovne kontrole – praćenje cista na jajnicima kod žena u postmenopauzi zavise od ultrazvučnog pregleda (izgleda ciste) i veličine CA 125. Ako se utvrdi da cista nije kancerogena, može se pratiti – kontrolisati, što uključuje ultrazvuk zdjelice i mjerenje CA 125 svakih tri do šest mjeseci ili dok cista ne nestane. Međutim, ukoliko se cista ne povlači, te ako se razina CA 125 poveća ili cista naraste ili  promijeni izgled, tada se može preporučiti njeno operativno uklanjanje.

Ako je cista velika, uzrokuje bol ili se sumnja na rak, tada liječenje zahtijeva direktno operativno uklanjanje ciste ili cijelog jajnika.

Operacija ciste se može preporučiti u sljedećim situacijama:

  • Kad cista uzrokuje konstantnu bol ili pritisak.
  • Kad se ultrazvučno utvrdi da je riječ o cisti koju uzrokuje endometrioza i tada se cista obično uklanja zbog plodnosti žene.
  • Ukoliko su ciste veće, tj. preko 5 do 10 cm.
  • Ako se sumnja na rak, imate faktore rizika za rak jajnika ili cista izgleda karcinogeno.

Operacija za uklanjanje ciste na jajniku može da uključuje uklanjanje samo ciste ili cijelog jajnika, ovisno o vašoj dobi i onome što se pronađe tokom operativnog postupka.

Dr. Emir Mahmutbegović

Mahmutbegović Emir rođen je 22.09.1981. u Bugojnu, Bosna i Hercegovina. Diplomirao je 2009. godine na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, a naučno zvanje mr.sc. stekao je 2012. godine na Odjelu za genetiku Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, Bosna i Hercegovina. Završio je specijalizaciju ginekologije i akušerstva u junu 2016. godine i od tada radi kao ginekolog u Zavodu za zdravstvenu zaštitu žena i materinstva kantona Sarajevo. Godine 2014. završio je postdiplomski tečaj Ultrazvuk u akušerstvu i ginekologiji u Zagrebu, Hrvatska. 2016. godine završio je ” Tečaj ginekološke citologije (licencirani ginekološki citolog)” i ” Tečaj praktične kolposkopije” u Beogradu.

PIŠITE NAM