Bulimija nervoza, koja se često naziva samo bulimija, je vrsta poremećaja u ishrani. Osobe s bulimijom jedu velike količine hrane odjednom, a zatim pokušavaju da se riješe hrane ili debljanja tako što povraćaju, uzimaju laksative, poste (ne jedu ništa) ili prekomjerno vježbaju. Bulimija pogađa više djevojčica i žena nego dječaka i muškaraca. Bulimija je ozbiljan zdravstveni problem.
Šta je bulimija?
Bulimija nervoza, koja se često naziva bulimija, je vrsta poremećaja u ishrani. Poremećaji u ishrani su psihički problemi (mentalnog zdravlja) koji uzrokuju ekstremne i opasne poremćaje u ishrani. Ovi poremećaji u ishrani mogu da uzrokuju druge ozbiljne zdravstvene probleme, a ponekad i smrt. Nekada poremećaji u ishrani mogu podrazumjevati i ekstremno prekomjerno vježbanje.
Žene sa bulimijom jedu mnogo hrane u kratkom vremenskom periodu i osjećaju nedostatak kontrole prilikom jedenja (što se naziva prejedanjem). Osobe s bulimijom tada pokušavaju spriječiti debljanje tako što će se otarasiti – riješiti hrane (što se naziva čišćenje).
Čišćenje se može obaviti:
- Natjerati sebe da povratiš
- Uzimanje laksativa. Laksativi mogu uključivati tablete ili tekućine koje ubrzavaju kretanje hrane kroz tijelo i dovode do pražnjenja crijeva.
Žene s bulimijom također mogu pokušati spriječiti debljanje nakon prejedanja tako što će vježbati mnogo više od normalnog, jesti vrlo malo ili uopće ne jesti (postiti), ili uzimati tablete za često mokrenje.
Koja je razlika između bulimije i drugih poremećaja u ishrani?
Žene s poremećajima u ishrani, kao što su bulimija, anoreksija i poremećaj prejedanja, imaju pshičko stanje koje utiče na način na koji jedu, a ponekad i na vježbanje. Ovi poremećaji u ishrani ugrožavaju njihovo zdravlje.
Za razliku od žena s anoreksijom, žene s bulimijom često imaju normalnu težinu. Za razliku od žena s poremećajem prejedanja, žene s bulimijom čiste se ili pokušavaju da se riješe hrane ili težine nakon prejedanja. Čišćenje se obično rade u privatnosti i kriju to od drugih. Ovo može otežati utvrđivanje da li voljena osoba ima bulimiju ili neki drugi poremećaj u ishrani.
Moguće je da imate više od jednog poremećaja u ishrani tokom života. Bez obzira na to koju vrstu poremećaja u ishrani imate, liječenje vam može pomoći.
Ko je u opasnosti od bulimije?
Bulimija pogađa više žena nego muškaraca. Pogađa do 2% žena i dešava se ženama svih rasa i etničkih grupa.
Bulimija pogađa više djevojčica i mlađih nego starijih žena. Tinejdžerke između 15 i 19 godina i mlade žene u ranim 20-im godinama su najviše izložene riziku.
Ali ostali poremećaji u ishrani češće se dešavaju kod starijih žena. U jednoj studiji, 13% Amerikanki starijih od 50 godina imalo je znakove poremećaja u ishrani.
Koji su simptomi bulimije?
Neko sa bulimijom može biti mršav, gojazan ili normalne težine. Može biti teško odrediti na osnovu težine osobe da li neko ima bulimiju. To je zato što se čišćenje najčešće rade u privatnosti.
Međutim, porodica može vidjeti prazne omote od hrane na neočekivanim mjestima špo kući ili osoba sa bulimijom može povraćati u kući gdje se porodica primjetiti .
S vremenom, neki simptomi bulimije mogu uključivati:
- Otečeni obrazi ili područje oko vilice
- Žuljevi ili ogrebotine na zglobovima (ako koristite prste za izazivanje povraćanja)
- Zubi nisu više bijeli, sve su osjetljiviji i propadaju
- Ispucani i otečeni kapilari u očima od povraćanja
- Refluks kiseline, zatvor i drugi problemi u ishrani.
- Teška dehidracija
Djevojčice ili žene s bulimijom također mogu imati promjene u ponašanju kao što su:
- Često odlazak u toalet odmah nakon jela (povraćanje)
- Puno vježbanje, čak i po lošem vremenu ili kada su povrijeđeni ili umorni
- Djeluje neraspoloženo ili tužno, mrzi način na koji izgleda
- Ima problema sa izražavanjem ljutnje
- Ne želi da izlazi sa prijateljima ili da se bavi aktivnostima u kojima je nekada uživala
- Ljudi sa bulimijom često imaju druge psihičke poremećaje , uključujući depresiju, anksioznost ili probleme sa zloupotrebom supstanci.
Šta uzrokuje bulimiju?
Istraživači nisu sigurni šta tačno uzrokuje bulimiju i druge poremećaje u ishrani. Istraživači otkrivaju da složena kombinacija genetskih, bioloških, bihevioralnih, psiholoških i društvenih faktora može biti uzrok. Ova kombinacija uključuje posjedovanje specifičnih gena, biologiju osobe, sliku o tijelu i samopoštovanja, socijalna iskustva, porodičnu zdravstvenu historiju, a ponekad i druge bolesti pshičkog – mentalnog zdravlja.
Naučnici također proučavaju neobičnu aktivnost u mozgu, kao što je promjena nivoa serotonina ili drugih hemikalija, kako bi vidjeli kako to može utjecati na ishranu.
Kako bulimija utiče na zdravlje žene?
Čišćenje – rješavanje hrane kroz povraćanje ili uzimanje laksativa može spriječiti vaše tijelo da dobije važne hranjive tvari koje su mu potrebne. S vremenom, bulimija može utjecati na vaše tijelo na sljedeće načine:
- Oštećenje stomaka od prejedanja
- Disbalans elektrolita (previsok ili prenizak nivo natrijuma, kalijuma ili drugih minerala, što može dovesti do srčanog udara ili zatajenja srca)
- Čirevi i druga oštećenja grla zbog povraćanja
- Neredovne menstruacije ili izostanak menstruacije, što može uzrokovati probleme u trudnoći
- Karijes od povraćanja
- Dehidracija
- Problemi s pražnjenjem crijeva ili oštećenjem crijeva zbog zloupotrebe laksativa
Dugoročna istraživanja od 20 ili više godina pokazuju da žene koje su imale poremećaj u ishrani u prošlosti obično postižu i održavaju zdravu težinu nakon liječenja.
Kako se dijagnostikuje bulimija?
Vaš ljekar će vam postaviti pitanja o vašim simptomima i medicinskoj historiji. Možda će biti teško razgovarati sa liječnikom o vašoj ishrani, pražnjenju ili ponašanju u vezi sa vježbanjem. Ali liječnici žele da vam pomognu da ozdravite, budite iskreni jer je to jedini način kako da vam se istinski pomogne.
Liječnik može uraditi testove krvi ili urina kako bi isključio druge moguće uzroke vaših simptoma, također liječnik može uraditit dodatne testove i preglede kako bi utvrdio da li imate neke druge zdravstvene probleme uzrokovane bulimijom. Ovi testovi mogu uključivati testove funkcije bubrega ili elektrokardiogram (EKG) kako bi se utvrdilo da li je i kako je pražnjenje utjecalo na vaše zdravlje.
Kako se liječi bulimija?
Vaš ljekar vas može uputiti na tim specijalista, nutricionista i terapeuta koji će raditi na tome da vam pomogne da ozdravite.
Planovi liječenja mogu uključivati jedno ili više od sljedećeg:
- Nutriciona terapija. Osobe koje se redovno čiste (povraćaju ili uzimaju laksative) treba da se liječe kod ljekara. Pročišćavanje može uzrokovati po život opasan disbalans elektrolita. Neki ljudi sa bulimijom će možda morati da budu hospitalizovani ako imaju ozbiljne probleme sa srcem ili bubrezima.
- Psihoterapija. Psihoterapija je savjetovanje koje vam pomaže da promijenite štetne misli ili ponašanja. Ova vrsta terapije može se fokusirati na važnost razgovora o svojim osjećajima i kako oni utiču na ono što radite. Na primjer, možete razgovarati o tome kako stres izaziva prejedanje. Možete raditi jedan na jedan sa terapeutom ili u grupi sa drugima koji imaju bulimiju.
- Savjetovanje o ishrani. Registrirani dijetetičar ili savjetnik može vam pomoći da se hranite na zdraviji način od prejedanja i pražnjenja.
- Lijek. Fluoksetin (Prozac) je jedini lijek koji je odobrila Uprava za hranu i lijekove (FDA) za liječenje bulimije, ali samo kod odraslih. Može pomoći u smanjenju prejedanja i pražnjenja i poboljšati vaše misli o jelu. Neki antidepresivi mogu pomoći djevojčicama i ženama s bulimijom koje također imaju depresiju ili anksioznost.
Većina djevojčica i žena se osjeća bolje nakon liječenja mogu ponovo jesti i vježbati na zdrav način. Nekima bi moglo biti bolje nakon prvog tretmana. Drugi se oporavljaju, ali se mogu ponoviti i ponovo im je potrebno liječenje.
Kako bulimija utiče na trudnoću?
Bulimija može uzrokovati probleme u trudnoći i tokom trudnoće.
Ponavljano pražnjenje i prejedanje može učiniti vaš menstrualni ciklus neredovnim ili menstruacija može prestati na nekoliko mjeseci. Neredovne menstruacije ili menstruacije koje izostaju znače da možda nećete ovulirati ili otpustiti jajnu ćeliju iz jajnika svakog mjeseca. Ovo može otežati trudnoću. Međutim, ako trenutno ne želite da imate djecu, a imate seks, trebalo bi da koristite kontracepciju.
Bulimija također može uzrokovati probleme tokom same trudnoće.
Bulimija povećava rizik za:
- Pobačaj (gubitak trudnoće)
- Prijevremeni porođaj (koji se naziva i prijevremeni porođaj) ili porođaj prije 37. sedmice trudnoće
- Potreba za porođaj carskim rezom
- Rađanje bebe niske porođajne težine
- Roditi bebu sa urođenom manom
- Depresija nakon rođenja djeteta (postporođajna depresija)
Da li prethodni poremećaji u ishrani mogu stvoriti probleme u trudnoći?
Žene koje su se oporavile od bulimije i imaju normalan menstrualni ciklus imaju veće šanse da zatrudne i imaju sigurnu i zdravu trudnoću.
Ako ste u prošlosti imali poremećaj u ishrani, možda će vam trebati malo duže da zatrudnite (oko šest mjeseci do godinu dana) u poređenju sa ženama koje nikada nisu imale poremećaj u ishrani.
Recite svom ljekaru ako ste u prošlosti imali poremećaj ishrane i pokušavate da zatrudnite.
Može li se dojiti dok se uzimaju lijekovi za liječenje bulimije?
Možda. Neki lijekovi koji se koriste za liječenje bulimije mogu proći kroz majčino mlijeko. Određeni antidepresivi se mogu bezbjedno koristiti tokom dojenja. Razgovarajte sa svojim ljekarom kako biste saznali koji lijek vam najbolje odgovara.
