eGinekolog Banner
Categories
Trudnoća

Astma u trudnoći

Astma je najčešća bolest disajnih puteva tokom trudnoće i ima je čak 8 posto trudnica.
Da li astma i lijekovi koji se koriste za liječenje astme u trudnoći mogu negativno uticati na moju bebu?
Ukoliko se astma liječi pravilno, većina trudnica neće imati problema sa disajnim putevima i disanjem, imaće normalnu trudnoću i na kraju roditi zdravu bebu.

Astma je najčešća bolest disajnih puteva tokom trudnoće i ima je čak 8 posto trudnica.
Da li astma i lijekovi koji se koriste za liječenje astme u trudnoći mogu negativno uticati na moju bebu?

Ukoliko se astma liječi pravilno, većina trudnica neće imati problema sa disajnim putevima i disanjem, imaće normalnu trudnoću i na kraju roditi zdravu bebu. U suštini, veći je rizik za majku i bebu ukoliko se astma tokom trudnoće ne liječi nego rizik koji bi mogli uzrokovati lijekovi koji se koriste za liječenje astme.

Imam astmu, a želim trudnoću, šta da radim u tom slučaju?

Prije same trudnoće osobe s astmom trebale bi adekvatnom terapijom astmu dovesti u optimalno stanje bez napada otežanog disanja i gušenja, ili bar dovesti do smanjivanja simptoma.

Ukoliko imate astmu, a saznali ste da ste trudni trebate da nastavite sa korištenjem lijekova za astmu koje ste koristili i prije trudnoće. Iznenadni prekid terapije mogao bi štetiti i vama i bebi. Svi lijekovi koji se koriste za liječenje astme smatraju se sigurnim za korištenje i tokom trudnoće.

Kako trudnoća utiče na simptome astme?

Sama trudnoća ne može prouzrokovati astmu, ako je ranije niste imali, no utjecaj astme na trudnice koje imaju astmu je različit. Ukoliko se simptomi astme pogoršavaju tokom trudnoće, to se najčešće dešava između 29. i 36. sedmice trudnoće. Poslije tog perioda simptomi se obično smanjuju. Kako trudnoća napreduje, stanje sa astmom se postepeno poboljšava. Tokom porođaja simptomi astme obično se  NE POGORŠAVAJU.

Koliko astma može negativno utjecati na moju trudnoću i na bebu?

Trudnice koje imaju astmu imaju veći rizik za određene komplikacije u trudnoći od trudnica koje nemaju astmu, iako su razlozi za to nepoznati. Te komplikacija su: visoki krvni pritisak ili preeklampsija, prijevremeni porod, porođaj carskim rezom, bebe se rađaju sa manjom porođajnom težinom. Ipak, većina trudnica s astmom i njihove bebe NEMAJU nikakve komplikacije tokom trudnoće. Adekvatna kontrola astme i adekvatna terapija tokom trudnoće smanjuju rizik od komplikacija na minimum.

Šta treba znati trudnica koja ima astmu?

Informisanje o astmi može vam pomoći da bolje živite sa svojim simptomima, sprječavate napade i brzo reagujete kada se napadi pojave, uči vas načinu prepoznavanja znakova astme, izbjegavanja faktora koji pokreću napade i ispravnog korištenja lijekova koji kontroliraju astmu.

Izbjegavanje faktora koji pokreču napade – Nekoliko jednostavnih koraka mogu pomoći u kontroli vanjskih faktora koji pogoršavaju astmu i pokreću napade. Na primjer, izbjegavajte izlaganje specifičnim alergenima , posebno perut kućnih ljubimaca (dlake, krzno ili perje), kućna prašina i nespecifični iritati, poput duhanskog dima, jakog parfema i zagađivača. Trudnice ne bi trebale pušiti ili dozvoliti pušenje u svom domu.

Kako se liječi astma u trudnoći?

Trudnice koje boluju od astme su obično pod kontrolom pulmologa i ginekologa. Kontrole pulmologa zavise od težine simptoma astme tokom trudnoće. Liječenje astme kod trudnica vrlo je slično liječenju astme kod žena koje nisu trudne i sadrži nekoliko ključnih komponenti koje su najuspješnije kada se koriste zajedno:

  • Plućni testovi kod trudnica – Testovi rada pluća, poput spirometrije, korisni su za razlikovanje kratkoće daha povezanog s pogoršanjem astme od normalne kratkoće daha koju mnoge žene doživljavaju tokom trudnoće.
  • Stanje bebe – Ako ne osjetite bebu normalno, odmah se obratite svom ljekaru. To se posebno odnosi na žene koje imaju i simptome astme ili napad astme. Na pregledima je potrebno pratiti pokrete bebe.
  • Non stress test ili test fetalne aktivnosti bez opterećenja – ponekad se preporučuje nakon 32. nedelje trudnoće i to ženama koje imaju česte simptome ili napade astme. Test se vrši kako bi se procijenilo stanje bebe tako što se prate otkucaji srca bebe malim uređajem koji se postavlja na majčin trbuh (CTG). Otkucaji srca bi se trebali povećavati kad se beba kreće. Smatra se da je test reaktivan (normalan) ako se primijete dva ili više porasta brzine otkucaja srca fetusa u roku od 20 minuta. Daljnja ispitivanja mogu biti potrebna ako se nakon praćenja u trajanju od 40 minuta ne primijete ta povećanja.
  • Ultrazvučni pregled se koristi da bi se pratio rast i aktivnost bebe, kao i količina plodne vode oko bebe.

Uz nekoliko izuzetaka, lijekovi koji se koriste za liječenje astme tokom trudnoće slični su lijekovima koji se koriste za liječenje astme u drugim periodima tokom života osobe. Generalno, preporučuju se inhalacioni lijekovi, jer su najbezbjedniji za na majku i bebu. Možda će biti potrebno prilagoditi vrstu ili dozu lijekova tokom trudnoće kako bi se kompenzirale promjene u metabolizmu žene i promjene u težini astme.

Teško je dokazati da su lijekovi za kontrolu astme u potpunosti sigurni tokom trudnoće. Međutim, lijekove protiv astme trudnice koriste već dugi niz godina, a dostupne informacije govore da većina njih vjerojatno nosi mali ili nikakav rizik za majku ili dijete.

Važno je uzeti u obzir nepoznati (ali vjerovatno mali) rizik od lijekova koji kontroliraju astmu u usporedbi s potencijalno ozbiljnim posljedicama neliječene astme, jer teški napadi astme mogu smanjiti dotok kisika bebi.

Koji lijek trudnice s astmom smiju koristiti?

Bronhodilatatori kratkog djelovanja brzo ublažavaju simptome astme opuštajući disajne ​​puteve. Oni uključuju albuterol (Proventil, Ventolin) i levalbuterol (Xopenex). Nekoliko studija pokazalo je da bebe žena koje su koristile ove lijekove tokom trudnoće nisu imale povećanje zdravstvenih problema u odnosu na bebe majki koje ih nisu koristile. Suprotno tome, proizvodi inhaliranog epinefrina (npr. Asthmanefrin, Primatene Mist), koji nisu tako efikasni kao albuterol, povezani su sa štetnim efektima, poput bolova u grudima, povišenog krvnog pritiska i ubrzanog rada srca, te ga ne treba koristiti.

Bronhodilatatori dužeg djelovanja, poput salmeterola i formoterola, koriste se za dugotrajnu kontrolu astme u kombinaciji s glukokortikoidima koji se inhaliraju (npr. Advair i Symbicort) za brzo ublažavanje simptoma. Iako je dostupno manje podataka o sigurnosti bronhodilatatora dužeg djelovanja nego za druge vrste lijekova protiv astme, oni se često koriste zbog njihove učinkovitosti u kontroliranju astme i hemijskih sličnosti s bronhodilatatorima kratkog djelovanja. Prednosti bronhodilatatora dužeg djelovanja veće su od dokazanih rizika.

Glukokortikoidi se, osim za astmu, koriste i za liječenje mnogih stanja. Iskustvo s njihovom primjenom kod trudnica sugerira da su ovi lijekovi općenito sigurni i za majku i za bebu. Glukokortikoidi uključuju tablete kao što su prednizon, te inhalirani lijekovi kao što su beklometazon (Qvar), budezonid (Pulmicort) i flutikazon (Flovent). Neki često korišteni inhalatori kombiniraju glukokortikoid s bronhodilatatorom dugog djelovanja (npr. Advair, Symbicort, Dulera, Breo).

Oralni glukokortikoidi – Neke studije upućuju na to da kod djece čije su majke uzimale oralne glukokortikoidne lijekove tokom prvih 13 sedmica trudnoće može postojati vrlo malo povećan rizik od pojave rascjepa usana i nepca. Dvije studije otkrile su neznatno povećan rizik od prijevremenog porođaja, a jedno je istraživanje otkrilo blago povećani rizik za rođenje bebe s malom težinom. Međutim, istraživači nisu mogli isključiti mogućnost da su ti efekti zapravo povezani s težinom astme, a ne s upotrebom lijeka. Svi navedeni rizici su vjerovatno manji od rizika neliječenja teške astme koja bi mogla biti opasna po život majke i djeteta.

Kod žena koje uzimaju glukokortikoide tokom trudnoće postoji rizik da će razviti gestacijski dijabetes i visoki krvni pritisak, mada se ta stanja mogu otkriti i kontrolisati redovnim posjetama ginekologu. Ženama koje često uzimaju glukokortikoide tokom trudnoće možda će trebati glukokortikoidi intravenozno tokom porođaja.

Inhalatorni glukokortikoidi – Smatra se da su budesonid i flutikazon među najsigurnijim glukokortikoidima koji se inhaliraju tokom trudnoće. Beklomethazon se takođe intenzivno koristi u trudnoći.

Teofilin (Slo-bid, Theo-Dur i drugi) koristi se već mnogo godina u trudnoći bez vidljivih komplikacija, što sugerira da je siguran. Međutim, teofilin se danas rijetko koristi za astmu, jer su uvedeni inhalatorni glukokortikoidi, koji su djelotvorniji i uzrokuju manje nuspojava od teofilina.

Smatra se da je Cromolyn siguran lijek tokom trudnoće, iako nije tako učinkovit kao inhalacijski glukokortikoidi u kontroli astme.

Modifikatori leukotriena – Neki lijekovi pomažu u kontroli astme blokirajući put leukotriena, koji je značajan za astmu. Ovi lijekovi uključuju montelukast (Singulair), zafirlukast (Accolate) i zileuton (Zyflo). Tri su istraživanja pokazala da se kod dojenčadi trudnica koje su uzimale montelukast ili zafirlukast nisu pokazale povećane pojave velikih urođenih mana ili neki lošiji ishod. Malo se zna o sigurnosti zileutona kod trudnica. Ako uzimate zileuton i planirate zatrudnjeti, razgovarajte sa svojim ljekarom o tome da li treba prekinuti uzimanje zileutona.

Antihistaminici, iako se ne koriste za direktno liječenje astme, mogu se koristiti za liječenje alergija koje često prate astmu. Ovi lijekovi uključuju difenhidramin (Benadryl), hlorfeniramin (Chlor-Trimeton i drugi), loratadin (Claritin), feksofenadin (Allegra) i cetirizin (Zyrtec). Ispitivanja su pokazala da antihistaminici ne uzrokuju povećanje ili samo vrlo malo povećanje rizika od urođenih mana kada se uzimaju tokom trudnoće. Od trenutno dostupnih pripravaka, klorfeniramin, loratadin ili cetirizin smatraju se antihistaminicima izbora za upotrebu u trudnoći.

Dekongestivi se ne koriste za liječenje astme, ali se mogu koristiti za liječenje simptoma alergija gornjih disajnih puteva. Pseudoefedrin (Sudafed) je dekongestant koji je uobičajeno dostupan. Većina studija koje ispituju sigurnost dekongestiva za vrijeme trudnoće bile su male, što otežava donošenje jasnih zaključaka. Dok ne bude dostupno više informacija, vjerojatno je najsigurnije koristiti dekongestant sprej za nos (ne više od tri dana zaredom), a ne uzimati oralni dekongestant tokom prvih 13 sedmica trudnoće. Nakon prvih 13 sedmica, smatra se da je upotreba pseudoefedrina sigurna kod trudnica koje nemaju visoki krvni pritisak ili probleme s posteljicom.

Imunoterapija se odnosi na redovne injekcije ili tablete koje se koriste ispod jezika (sublingvalna imunoterapija ili SLIT) kako bi se smanjila osjetljivost osobe na alergene. Čini se da je ova terapija sigurna tokom trudnoće, mada nosi vrlo mali rizik od ozbiljne alergijske reakcije (anafilaksije) kod bilo koje osobe, uključujući i trudnice. Žene koje su prije trudnoće koristile imunoterapiju, trebaju je nastaviti primati i tokom trudnoće. Žene koje nisu koristile imunoterapiju prije trudnoće, smiju započeti ovu terapiju tek nakon porođaja.

Svi navedeni lijekovi se koriste u USA i EU ali na našim područijma nisu svi navedeni lijekovi dostupni.

Kako se pripremiti za porod?

Trudnice s astmom trebale bi razgovarati o planu poroda sa svojim ljekarom, jer astma može uticati na odabir lijekova koji se obično koriste tokom porođaja i poslije poroda.

Za žene  s astmom preporučuje se upotreba Oksitocina tokom poroda, koji potiče kontrakcije materice, indukuje porođaj i kontrolira krvarenje nakon porođaja.

Za vrijeme porođaja, epiduralna ili spinalna anestezija može biti sigurnija od opće anestezije za žene s astmom. Ali ako je potrebna opća anestezija (npr. za hitni carski rez), preporučuje se opća anestezija koja potiče dilataciju disajnih puteva.

Da li porodilje sa astmom trebaju dojiti?

Smatra se da dojenje smanjuje rizik da će beba imati poteškoća sa disanjem u toku prve dvije godine života. To je vjerovatno smatra zbog činjenice da bebe tokom ovog perioda ima smanjen broj respiratornih infekcija. Nije jasno da li dojenje smanjuje rizik da će novorođenče kasnije razviti astmu. Međutim, žene s astmom potiču se na dojenje zbog niza drugih pogodnosti i za nju i za njeno dijete.

PIŠITE NAM